Tradicionalno neutralna Švicarska ubrzano povećava vojna ulaganja i razvija obranu od dronova nakon iskustava iz rata u Ukrajini
Tradicionalno neutralna Švicarska povećava izdvajanja za obranu kao odgovor na nove prijetnje poput dronova, projektila i kibernetičkih napada, s posebnim fokusom na protuzračnu obranu i jaču suradnju s europskim partnerima, piše Euronews.
Švicarski ministar obrane Martin Pfister rekao je u ponedjeljak u Berlinu da „Švicarska želi i spremna je preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, ali i ispuniti očekivanja drugih europskih zemalja da i Švicarska doprinese sigurnosti našeg kontinenta. Želimo opravdati ta očekivanja kao pouzdan partner.“
Govorio je na sastanku zemalja DACH regije, gospodarskog i kulturnog prostora koji čine Njemačka, Austrija i Švicarska.
vezane vijesti
Zemlje koje su tradicionalno malo ulagale u obranu posljednjih su godina promijenile smjer nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Među njima je i neutralna Švicarska, koja nije članica ni EU-a ni NATO-a.
Švicarska trenutno za obranu izdvaja oko 0,7 posto BDP-a, znatno manje od mnogih europskih članica NATO-a. Bern planira postupno povećati izdvajanja na jedan posto BDP-a do 2032. godine. Za usporedbu, Njemačka trenutno ulaže oko 2,4 posto BDP-a u obranu.
Pfister tvrdi da Švicarska još uvijek ima „dobro funkcionalnu vojsku temeljenu na pričuvnom sustavu s oko 140.000 vojnika i vojnikinja“, što je, kako kaže, „respektabilno velika vojska“ prema europskim standardima.
Dodao je i da Švicarska još uvijek raspolaže kvalitetnom opremom, ali priznaje da vojsku treba modernizirati, posebno kada je riječ o zatvaranju „rupa u protuzračnoj obrani“.
Problem obrane od dronova
Na sastanku u Berlinu njemački ministar obrane Boris Pistorius istaknuo je da su i Austrija i Švicarska dio europske inicijative „Sky Shield“ te da Berlin i Bern zajednički nabavljaju sustav protuzračne obrane IRIS-T SLM.
Inicijativa „European Sky Shield“ pokrenuta je 2022. godine pod vodstvom Njemačke s ciljem razvoja zajedničke europske protuzračne i proturaketne obrane.
No stručnjaci upozoravaju da takvi sustavi nisu dovoljni protiv jeftinih FPV dronova.
„IRIS-T SLM važan je protiv zrakoplova, krstarećih projektila i većih dronova, ali nije učinkovito rješenje protiv jeftinih dronova. Tko ruši dron vrijedan nekoliko tisuća franaka skupim projektilom, gubi ekonomsku računicu“, rekao je Marcel Berni s Vojne akademije ETH Zurich.
Dodaje da Švicarska mora razviti puno širi sustav obrane od prijetnji iz zraka.
Rat u Ukrajini mijenja i Švicarsku
Prema pisanju švicarskog portala 20 Minuten, vojska ubrzano razvija vlastite kapacitete za dronove i prvi put uvodi „školu za pilote dronova“ u obuku ročnika. Cilj je da svaka vojna postrojba ima više obučenih operatera dronova.
Za sada je fokus na izviđačkim dronovima, no dugoročno vojska planira koristiti i napadačke FPV odnosno kamikaza dronove, kakvi se masovno koriste u Ukrajini.
Švicarska će za dronove i sustave obrane od dronova u paketu naoružanja za 2026. izdvojiti oko 70 milijuna švicarskih franaka.
Neutralnost pod pritiskom
Švicarska neutralnost službeno postoji još od Bečkog kongresa 1815. godine, no stručnjaci upozoravaju da sigurnosna situacija sve više tjera zemlju prema bližoj suradnji s europskim partnerima.
„Neutralnost je i dalje vrlo popularna među građanima i vjerojatno će opstati, ali sigurnosna situacija tjera Švicarsku prema suradnji na području protuzračne obrane, vojne opreme i vježbi“, rekao je Berni.
