portret srbijanskog ministra financija

Sumnjiva diploma, razgranat biznis, enormno bogatstvo: Tko je Vučićev vjerni poslušnik Siniša Mali

30.05.2018 u 19:47

Bionic
Reading

Aktualni beogradski gradonačelnik Siniša Mali u utorak je u Skupštini Srbije izabran za novog ministra financija u vladi premijerke Ane Brnabić. Mali je izabran za novog ministra nakon dvodnevne rasprave u kojoj se oporba oštro protivila izboru, podsjetivši kako se iza gradonačelnika Beograda 'vuku repovi'. Tportal donosi portret novopečenog šefa srbijanske državne blagajne koji je tijekom svoje karijere 'prikupio' čitav niz skandala

'Sinišu Malog je za mjesto ministra financija preporučio uspjeh u rješavanju problema Beograda, koje je naslijedio kad je preuzeo mjesto gradonačelnika', rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić, obrazlažući u utorak na početku rasprave zašto je predložila da Mali preuzme državnu blagajnu.

Poslije dvodnevne rasprave, u kojoj se oporba oštro protivila izboru, podsjećajući na brojne afere vezane uz noviju političku biografiju tog kontroverznog političara, za Malog su glasovala 154 zastupnika, a protiv njega 30, dok suzdržanih od ukupno 250 zastupnika nije bilo.

Brnabić je ocijenila Malog najzaslužnijim u pozicioniranju Beograda kao 'stabilne lokalne samouprave' i 'daleko najveće investicijske destinacije u ovom dijelu Europe', a njegovom izboru na ministarsku poziciju prethodio je 'zajednički prijedlog' premijerke i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Dosadašnji, 73. beogradski gradonačelnik u vladi Srbije preuzet će mjesto Dušana Vujovića koji je početkom svibnja podnio ostavku 'iz osobnih razloga'.

Siniša Mali rođen je 1972. godine u Beogradu, u kojem završava osnovnu školu te Petu beogradsku gimnaziju. U glavnom gradu Srbije diplomira na Ekonomskom fakultetu 1995., a tri godine kasnije i magistrira na temu 'Trgovinske izložbe kao instrumenti promocije tvrtke'.

>>> Swank otkantala gradonačelnika Beograda Sinišu Malog?!

Nakon magisterija, 1999. godine postaje stipendist zaklade Ron Brown, uz čiju pomoć magistrira financije na Sveučilištu Washington u St. Louisu, a 14 godina kasnije na beogradskom Fakultetu organizacijskih znanosti brani doktorat na temu 'Kreiranje vrijednosti kroz proces restrukturiranja i privatizacije – teorijske koncepcije i ostvareni rezultati u Srbiji'.

Pljusak optužbi za plagijat

Doktorski rad Malog nedugo nakon njegove obrane proglašen je plagijatom. Naime, Szymon Cyfert, glavni i odgovorni urednik časopisa Organizacija i menadžment, u kojem je objavljen znanstveni rad Siniše Malog, povlači njegov tekst uz pojašnjenje kako su dijelovi rada identični doktorskoj tezi Stifanosa Hailemariama naziva 'Kreiranje korporativne vrijednosti, upravljanje i privatizacija: Restrukturiranje i vođenje tvrtke u tranziciji – primjer Eritreje'.

Doktorskim radom Siniše Malog pozabavio se i srpski akademik Dušan Teodorović te je nakon detaljne analize utvrdio da je doktorat 'strašan plagijat'. Akademik je kazao kako je Mali plagiranjem 'ponizio čitavu akademsku zajednicu', a kako je plagijat prepoznala većina pripadnika tamošnje akademske zajednice, Senat beogradskog Sveučilišta zatražio je početkom prošle godine osnivanje povjerenstva koje još uvijek nije ispitalo slučaj.

Siniša Mali ulazi u visoku politiku početkom 2001. godine, kada je imenovan pomoćnikom ministra za privatizaciju u sklopu ministarstva za gospodarstvo i privatizaciju. Na tom mjestu se nije dugo zadržao te nakon nekoliko mjeseci rada u ministarstvu odlazi na poziciju direktora Centra za tendersko-aukcijsku privatizaciju, restrukturiranje i tržište kapitala. U međuvremenu osniva i privatnu tvrtku koja se bavi savjetovanjem u području kupnje i prodaje tvrtki.

Siniša Mali Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prije ulaska u ministarstvo privatizacije Mali je stjecao iskustvo u New Yorku te je radio u banci Credit Suisse First Boston i u Mergers & Acqusitions grupi, gdje je bio zadužen za kupnju i prodaju tvrtki, njihovo restrukturiranje i konsolidaciju poslovne analize. Prije toga radio je kao rukovoditelj u jednoj od četiri najveće konzultantske tvrtke na svijetu, Deloitte & Touche, koja između ostalih ima ispostave u Pragu i Beogradu. Uz to, bio je savjetnik potpredsjednika vlade za gospodarska pitanja, a tu poziciju osigurao mu je čitav niz prestižnih svjetskih stipendija s područja financijske analitike te licenca portfolio menadžera koju izdaje Komisija za vrijednosne papire Republike Srbije.

Pravi uspon Mali doživljava krajem 2013. godine, kada je odlukom srbijanske vlade imenovan predsjednikom Privremenog tijela grada Beograda. Privremenim šefom prijestolnice ostaje sve do travnja 2014., kada postaje gradonačelnikom, a prema vlastitom priznanju, na tu poziciju dolazi na želju Aleksandra Vučića.

Sporni Beograd na vodi

Tijekom njegovog gradonačelnikovanja započela je realizacija kontroverznog projekta Beograd na vodi, koji su kritizirale strukovne i građanske udruge s arhitektonskih, urbanističkih, ekonomskih i pravno-proceduralnih stajališta.

Naime, u noći na 25. travnja 2016., neposredno poslije završetka održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora, nepoznati počinitelji su protupravno srušili dio Hercegovačke ulice u središtu beogradske četvrti Savamala. Maskirani muškarci su uz pomoć bagera rušili zgrade za koje nije postojao nalog za uklanjanje. Građanima koji su se u vrijeme rušenja zatekli u ovoj ulici ograničena je sloboda kretanja, legitimirani su i vezivani, a oduzimani su im i osobni predmeti. Policija je odbila reagirati na pozive građana, a dežurni operateri iz policije pojašnjavali su kako je naredba za rušenje stigla 's vrha'.

  • +4
Aleksandar Vučić objavio pobjedu u Skupštini grada Beograda Izvor: Pixsell / Autor: Srdjan Ilic/PIXSELL

Dva mjeseca kasnije Aleksandar Vučić, tada u svojstvu premijera, objavljuje kako iza rušenja u Hercegovačkoj ulici stoje najviša tijela gradske vlasti. Vučić je pritom poručio kako će gradske vlasti snositi odgovornost, no to se nije dogodilo.

Događaji u Hercegovačkoj ulici pokrenuli su na beogradskim ulicama niz masovnih građanskih prosvjeda koje je organizirala inicijativa Ne da(vi)mo Beograd te je zahtijevala hitnu ostavku Siniše Malog, a do danas nadležno tužiteljstvo nije pokrenulo istragu povodom bespravnog rušenja, niti je itko iz gradske vlasti smijenjen.

U jeku afere Marija Mali, tada već bivša supruga gradonačelnika, u razgovoru za jedan beogradski portal navodi kako joj se Siniša Mali pohvalio da je vlastoručno upravljao bagerom koji je rušio zgrade u Savamali, a on sam još uvijek odbija odgovarati na optužbe bivše supruge. Njih dvoje su se razveli nakon što je Marija podnijela kaznenu prijavu zbog obiteljskog nasilja, dok je on nju prijavio za ucjene.

>>> 'Zagreb može učiti od Beograda, ali i Beograd od Zagreba'

Bivša supruga je, naime, tvrdila kako ju je Siniša Mali napao pred djecom i dadiljom koja je svjedočila u Sinišinu korist. Supruga je vrlo brzo izgubila starateljstvo nad djecom, ali i posao. U razgovoru za beogradske medije Marija Mali je kazala kako joj bivši suprug i nadalje šalje prijeteće poruke, podsjećajući je na moć koju ima. Pritom je izjavila kako ju je primorao na potpisivanje lažne izjave o prihodima koja je bila namijenjena Agenciji za borbu protiv korupcije, sakrivši tako 95.000 eura, čije porijeklo nije znao objasniti.

'Pun kao brod'

Osim toga, tvrdila je kako ju je bivši suprug postavio za direktoricu offshore kompanije za koju nije znala čemu služi, a također je kazala kako nije prijavio tri nekretnine kojima raspolaže. U ožujku prošle godine oboje su izdali priopćenje u kojem su naveli kako će se zajedno brinuti o troje djece i kako više neće javno govoriti o svojem privatnom životu.

Bivša gradonačelnikova supruga očito je bila u pravu vezano za ilegalna poslovanja Malog, za kojeg se novinarskom istragom utvrdilo da je direktor dviju offshore kompanija s Britanskih Djevičanskih Otoka, putem kojih je kupio čak 24 stana u bugarskom luksuznom ljetovalištu Sveti Nikola. Mali je tvrdio da je na dokumentima njegov potpis falsificiran, ali javnosti do danas nije priložio dokaze za svoje tvrdnje. Kasnije se ispostavilo kako je nekretnine u Bugarskoj kupio od direktora Lukoila, kojem je 2003. pomogao privatizirati lanac benzinskih crpki Beopetrol.

Novinari su otkrili kako je Mali kao zaposlenik Agencije za privatizaciju svojem ocu otkrio informacije pomoću kojih je kupio tvrtku za proizvodnju vagona Bratstvo te da je tvrtka njegovog oca nezakonito dobila 10 hektara državne zemlje. Uz to, Siniša Mali još uvijek nije otkrio tko plaća školarinu njegove djece koja iznosi 60.000 eura, niti odakle mu peterosobni te dva četverosobna stana, kao i dva automobila više srednje klase.