Admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjednik NATO-ova vojnog odbora, rekao je za Financial Times da zapadni vojni savez razmatra kako pojačati odgovor na sve intenzivnije hibridne operacije koje dolaze iz Moskve.

„Proučavamo sve... Što se tiče kibernetičkog ratovanja, mi smo nekako reaktivni. Razmišljamo o tome da budemo agresivniji ili proaktivniji umjesto reaktivni“, rekao je Dragone, koji je na čelu najvišeg vojnog tijela NATO-a.

Europa je posljednjih godina pogođena nizom incidenata koji se povezuju s hibridnim ratovanjem – od presijecanja podmorskih kabela u Baltičkom moru do kibernetičkih napada na institucije i kompanije diljem kontinenta. Neki od tih poteza izravno se pripisuju Rusiji, dok su drugi ostali formalno nejasni.

'Preventivni udar'

Dio saveznika, posebno iz istočne Europe, sve glasnije traži da NATO prestane odgovarati isključivo nakon što se nešto dogodi i počne razmišljati o uzvraćanju. Takav bi pristup najjednostavnije bilo primijeniti u kibernetičkoj sferi, gdje mnoge članice već imaju razvijene ofenzivne kapacitete, dok je kod fizičke sabotaže ili dronskih upada prostor djelovanja uži i pravno osjetljiviji.

Dragone je istaknuo da bi se „preventivni udar“ u određenim okolnostima mogao smatrati „obrambenom akcijom“, ali je upozorio da to predstavlja ozbiljan iskorak: „To je dalje od našeg uobičajenog načina razmišljanja i ponašanja.“

„Biti agresivniji u usporedbi s agresivnošću našeg suparnika mogla bi biti opcija. Problemi su pravni okvir, jurisdikcijski okvir, tko će to učiniti?“, dodao je, naglasivši da se svaki eventualni novi pristup mora uklopiti u međunarodno pravo i nacionalne zakonodavne okvire članica.

Kao primjer učinkovite reakcije Saveza naveo je misiju Baltic Sentry, u sklopu koje su ratni brodovi, zrakoplovi i mornarički dronovi pojačano nadzirali Baltičko more. Cilj je bio spriječiti ponavljanje sabotaža kakve su zabilježene 2023. i 2024., kada su plovila povezana s ruskom „tajnom flotom“, koja se koristi i za zaobilaženje zapadnih sankcija, presijecala podmorske energetske i komunikacijske kabele.

„Od početka Baltičkog Sentryja ništa se nije dogodilo. Dakle, to znači da ovo odvraćanje djeluje“, rekao je Dragone.

Ipak, u sjevernoeuropskim članicama i dalje vlada zabrinutost. Posebno nakon odluke finskog suda da odbaci slučaj protiv posade broda Eagle S, dijela skrivene ruske flote, koji je prerezao nekoliko podvodnih električnih i podatkovnih kabela. Sud je zaključio da je brod u trenutku incidenta bio u međunarodnim vodama, što je otežalo procesuiranje navodne sabotaže.

Na pitanje znači li ta odluka da ruska plovila u međunarodnim vodama sada praktički imaju odriješene ruke, finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen za FT je odgovorila: „Da, i to je problem.“

Dodala je kako je mogućnost da Europa bude asertivnija „nešto što istražuju". "Zasad ne mislim da je za to bilo potrebe. Također bismo trebali napraviti korak unatrag i stvarno analizirati što agresor želi. Tada vjerojatno ne bismo trebali biti histerični. Imamo vlastiti priručnik i trebali bismo mu vjerovati jer je prilično robustan.“

NATO je u specifičnoj situaciji

Slično tome, i Dragone priznaje da su NATO i njegove članice u specifičnoj poziciji: „Mnogo više ograničenja imamo od naših kolega zbog etike, zbog zakona, zbog jurisdikcije. To je problem. Ne želim reći da je to gubitnička pozicija, ali je teža pozicija od pozicije naših kolega.“

Vođa NATO-ova vojnog odbora naglašava da će ključni test za Savez biti sposobnost odvraćanja buduće agresije, bez obzira na to radilo se o otvorenom napadu ili prikrivenim hibridnim operacijama. „Kako se postiže odvraćanje – odmazdom, preventivnim udarom – to je nešto što moramo duboko analizirati jer bi u budućnosti mogao biti još veći pritisak na ovo“, poručio je Dragone.