Točno u pola jedan počeo je drugi od dvaju okruglih stolova predviđenih za ovaj sajamski vikend – pod krovnom temom 'Nemiri'. Na njemu su, uz moderaturu Aljoše Pužara, gostovali teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, filozofkinja Ljiljana Filipović i astronom Korado Korlević, a posjeta je bila nešto slabija no jučer – možda jer su mlađi Puljani odlučili marširati protiv fašizma.

'Ovaj bi okrugli stol trebao reći nešto o ljudskom i postljudskom nemiru. Ako kažemo 'nemir', što vam kao astronomu znači 'mir'', upitao je Pužar za početak.

'Apsolutni mir je smrt. Sve se kreće jer postoji nemir, to je prirodno stanje. Kada pričamo o nasilju, nikad ga nije bilo manje nego sada. Mi idemo prema svijetu u kojem neće biti ljudskosti – moram pričati o tome što je ljudsko. To je ključno za ovu generaciju', odgovorio je Korlević.

'S nama su i dvije feminističke filozofkinje. Pitao bih vas – ulazimo u ždrijelo tehnološkog boga, ali ne ulazimo svi jednaki. Što s tim', Pužar je dao riječ gošćama.

Specifičan nemir

'Uvijek je bilo nemira, a ono što se sada dogodilo je veoma specifičan nemir. Naša djeca uskoro neće imati svoj planet, bezdomni će biti. Teška je situacija. Tješimo se ljubavlju i smijehom, ali možemo se zapitati kad ste se zadnji puta nasmijali, kada ste zadnji puta imali hrabrosti voljeti', rekla je Filipović.

'Unutrašnji nemir je poticaj za stvaranje, za odlazak nekamo gdje još nismo bili. 'Nemiri' se također koriste kao eufemizam za divljajuće i galopirajuće nasilje. Razmjeri tog nasilja su ogromni, izloženi smo u javnom diskursu. Ravnodušnost prema ratu u Ukrajini i prema totalnom uništenju Palestine me apsolutno užasava', izjavila je Kovač.

'Tehnofeudalizam stvara kaste. Mlade generacije nemaju strasti'

Pužar je zatim upitao Korlevića što mi kao mali ljudi možemo učiniti po pitanju umjetne inteligencije.

'Mislim da je kasno. Svijet u koji ulazimo Varoufakis je nazvao tehnofeudalizmom, slijede nam kaste. Mlade generacije nemaju strasti, pogledajte po ovoj dvorani, prosjek godina je ovdje viši od 50. Kada vidite da se mladi bune, možete uočiti da se bune iz krivih razloga. Priča o ljubavi je totalna katastrofa! Dolazi nam nevidljivo nasilje, mi smo prognani – pretvara nas se u strojeve. Jako je loša situacija. Imamo problem da nemamo više barbara, oni ne dolaze. Živimo u tupom svijetu koji je jako dobro informiran', rekao je Korlević.

Pužar je potom pokušao zakuhati diskusiju, u nadi da će se Filipović i Kovač suprotstaviti apokaliptičnim riječima uglednog astronoma.

'Shakespeare je oko 1590. godine napisao svoje prvo djelo, jednu komediju o ljubavi koja započinje silovanjem. U 21. stoljeću jedan mali francuski građanin sedira svoju ženu i dovodi joj muškarce koji je siluju, a za to dobije 20 godina zatvora. Mi smo došli do situacije gdje ni humor ne pomaže, ljubav je zapravo zabranjena. Netko može zahtijevati zabranu flerta ili preljuba kao nešto sasvim normalno. Moćnik koji štiti Epsteina je postao predsjednik SAD-a', izjavila Filipović.

'Nemir svega leži u patrijarhalnoj strukturi, slažem se s profesoricom Filipović. Rodni modeli, orođavanje, počinju s počecima europskog kolonijalizma, dakle već od 15. stoljeća. Imamo dvije povijesti moderniteta u Europi: jedna tendencija je težila tzv. progresu, a druga tendencija je činila upravo suprotno – uspostavi hijerarhija. Karakterističan je antropocentrizam, imperativ pokoravanja prirode, gdje spadaju i žene, orođena bića', rekla je Kovač.

'Vi se kao astronom bavite velikim procesima, znamo da će se naša zvijezda ugasiti. Na kojoj skali možemo obnoviti svoju strast? Moji studenti su strastveni, ali su kolonizirani. Kako da se odupremo dečkima iz Silicijske doline?' – pitao je Pužar ponovno Korlevića.

'Homo sapiens ima 50 posto šanse da uopće ne postoji do kraja ovog stoljeća. Zaboravite svijet koji je bio! Ako ti manipuliraš društvenim mrežama, možeš sve izmanipulirati. Većina ljudi koji će doći na vlast su lažljivci, pogledajte američkog predsjednika, to je danas vrlina! Sve oko nas je 'kruh i igara', prilično je ludo. Postajemo jako stara životinjska vrsta, mladi se možda ni neće htjeti prokreirati', izjavio je Korlević.

Pužar: Postojala je faza tehnooptimizma, sanjali smo o hakerima koji će podrivati sustav, ali sada su i oni kupljeni

'Kada gledamo piramidu, vlasnici društvenih mreža su na vrhu. Zatim imamo prodaju snova, primjerice vlasnik Zare je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. I Hrvatska je do grla u toj priči, turizam je upravo to. Imamo li rješenje? Možda je to bijeg u samostane kao pred propast Rimskog Carstva. Valjda će netko uspjeti u tome, ne možemo spasiti svo stanovništvo. Moj posao je spašavati djecu', kazao je Korlević.

Budući da se profesorica Filipović bavi psihoanalitičkom teorijom, Pužar ju je pitao o prodaji snova.

'Lacan je rekao da je strast neznanja veća od bilo koje druge strasti – to prihvaćamo kao svoj način preživljavanja. Sjetimo se ’68, farmakologija je postala vladarica svijeta, imamo pilulu za svaki problem. Međutim, postoji važan problem, sva ta carstva su imala kamo propasti, a danas to nije slučaj. Kako da budem optimistična?', zapitala se Filipović.

'Davno su mi objašnjavali da moramo odbaciti kompjutore. Kamo, Leonida, pobjeći?' – pitao je Pužar profesoricu Kovač.

'Mislim da se nema kamo pobjeći niti se ikada imalo igdje pobjeći. Potrebno je osnažiti imaginaciju, aktivirati je na drugom načelu. Svima nam je jasno da je ovo što zovemo politikom su samo figure koje kapitalu dopuštaju da čini što hoće. Političko mišljenje je nestalo, opstaje jedino u umjetnosti. Jest da je to zrnce pijeska u pustinji, ali tamo postoje različiti svjetovi. To je slamka za koju bih se hvatala', ponudila je nadu Kovač.

Za kraj, Pužar je upitao što s knjigom, ipak je ovo sajam knjige.

'Imamo problem. U zadnjih pola godine čitam uglavnom novele koje piše umjetna inteligencija. To je već sada na razini romana koje smo nekada kupovali na kiosku. Napredak je da se smrzneš. Stroj trenutačno nema samosvijest, a i skrivat će je kada je bude imao. Mislim da će za veliku većinu nas to biti jako loše. Za godinu-dvije će netko moći objaviti knjigu a da je nije ni napisao', zaključio je Korlević.