SLUČAJ LOVAČKA PUŠKA

Što je zapravo abolicija zbog koje se digla frka na skupštini Šibenske županije?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 08.08.2017 18:06
  • Objavljeno 08.08.2017 u 18:06
Stevo Žeželj i Nedjeljko Dujić u raspravi o tome zašto Žeželj ne može dobiti dozvolu za lovačku pušku

Stevo Žeželj i Nedjeljko Dujić u raspravi o tome zašto Žeželj ne može dobiti dozvolu za lovačku pušku

Izvor: Pixsell / Autor: Duško Jaramaz

Stevo Žeželj, vijećnik srpske nacionalne manjine s Nezavisne liste Stipe Petrine, izazvao je buru na Skupštini Šibensko-kninske županije spominjući aboliciju i pripadnike vojske tzv. SAO Krajine. No, što je zapravo bila abolicija koju Žeželj spominje, na koga se odnosila i postoje li ograničenja koja bi se odnosila na abolirane osobe?

Žeželj se požalio zašto on kao abolirani pripadnik srpske paravojske tijekom Domovinskog rata ne može dobiti dozvolu za lovačku pušku. Žeželj je kasnije reterirao i kazao da je on tijekom srpske pobune u Hrvatskoj bio tek profesor u školi, no to za ovu priču nije više bitno.

Činjenica je da prema Zakonu o općem oprostu, ili aboliciji kako ga se kolokvijalno naziva, nema prepreka ni ograničenja da pripadnici bivše paravojske dobiju dozvolu za oružje. Zapravo, ne postoji prepreka niti ograničenje za bilo što pa ni za zapošljavanje u državnim i javnim službama Republike Hrvatske protiv koje su se početkom devedesetih borili. Dakle abolirani pripadnici srpske paravojske, barem na papiru, uživaju sva prava koja imaju i svi drugi građani Republike Hrvatske. 

Zakon o općem oprostu donesen je 1996. godine. Tim se Zakonom daje opći oprost od kaznenog progona i postupka počiniteljima kaznenih djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u svezi s agresijom, oružanom pobunom ii oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj i odnosi se na djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996. Donesen je na inicijativu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kao čin dobre volje prema srpskoj manjini u Hrvatskoj.

Oprost se odnosi i na izvršenje pravomoćne presude osobama koje su već osuđene za spomenuta djela. Procjenjuje se da je ovim zakonom abolirano oko 20 tisuća ljudi. No, abolicijom nisu obuhvaćeni počinitelji najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina. Međutim česta je kritika braniteljskih i stradalničkih udruga da hrvatsko pravosuđe opstruira istrage protiv odgovornih za zločine tijekom Domovinskog rata.

Na udaru optužbi da je tijekom rata sudjelovao u ratnim zločinima često se nalazio donedavni dugogodišnji predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, no sve podnesene kaznene prijave protiv njega su odbačene. Na udaru su se nalazili i drugi istaknuti Srbi.

Vojislav Stanimirović često je bio na udaru optužbi da je tijekom Domovinskog rata sudjelovao u ratnim zločinima

Vojislav Stanimirović često je bio na udaru optužbi da je tijekom Domovinskog rata sudjelovao u ratnim zločinima

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavić

Odvjetnik Zvonimir Hodak svojedobno je tvrdio da je prema neslužbenim podacima abolirano oko 5000 ratnih zločina počinjenih u agresiji na Republiku Hrvatsku, i to prema Zakonu o općem oprostu, iako se, kazao je, ratni zločin ne može abolirati nigdje na svijetu.

Braniteljske i stradalničke udruge često kritiziraju Zakon o aboliciji. Tako je upravo na probleme s abolicijom upozoravao i vođa prosvjeda protiv postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru Tomislav Josić prije tri godine kada je u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju objašnjavao razloge bijesa ljudi koje je okupio oko sebe u Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara.

Josić je prst krivnje uperio u hrvatsko pravosuđe koje ne procesuira zločince koji su sudjelovali u pobuni protiv Hrvatske tijekom Domovinskog rata kao i u Zakon o aboliciji. Naveo je da postoje primjeri majki koje znaju da im je osoba koja radi u poglavarstvu tijekom rata odvela sina u nepoznato, a i njemu osobno sudio je vojni tužitelj takozvane SAO Krajine koji se poslije zaposlio u gradskoj upravi u Vukovaru. Takve osobe obuhvaćene su zakonom o aboliciji. Josićevim prosvjednicima protiv ćirilice u Vukovaru posebna su meta bili i neki policajci kojima se spočitavala prošlost u vojnim i policijskim jedinicama tzv. SAO Krajine.

Ukidanje Zakona o općem oprostu u svojim su zahtjevima isticali i Đuro Glogoški i Josip Klemm, koji su iz šatora u Savskoj 66 500 dana vodili prosvjed protiv vlade Zorana Milanovića koju su optuživali da svojom politikom želi izjednačiti krvnika i žrtvu. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!