'Nama je ovo super. Još da prokopaju taj podvožnjak i onda ljudi mogu skroz iz Brdovca biciklom po špeceraj u Sloveniju jer je kod njih jeftinije', kaže nam Ruža Goranović, umirovljenica koja je prije godinu dana Zagreb zamijenila Ključem Brdovečkim. Ona, poput brojnih njezinih sumještana, uživa u suncu i vožnji biciklom. Njezin Pony, iako nije bio jedini tip bicikla u Jugoslaviji, bio je među omiljenima i još je dobro služi.

8,9 kilometara za 1,1 milijun eura

Iako ideja o gradnji biciklističke ceste Rail Ride uz koridor željezničke pruge za međunarodni promet M101 zasigurno nije bila inspirirana time da služi za nabavku svakodnevnih potrepština, inflacija, po kojoj je Hrvatska skoro europski šampion, i zakon tržišta učinili su svoje, pa tako danas s područja Općine Brdovec do Harmice i dalje preko granice biciklom, a da skoro ne dolazite na prometnice pune automobila, možete stići do Brežica u Sloveniji.

Započet prije šest, sedam godina, Rail Ride bio je podijeljen u dvije faze. Prvu, u kojoj je izgrađeno nešto više od sedam kilometara za cca 800 tisuća eura s PDV-om, i drugu, dovršenu početkom godine u duljini nešto manjoj od dva kilometra za oko 300 tisuća eura s PDV-om. Obje faze sufinancirane su velikim udjelom iz fondova EU-a, prva dionica iz Kohezijskog fonda, a druga iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ali, kako to biva, ima jedno – ali. Krenete li iz Slovenije i prijeđete granični prijelaz Harmica te nastavite stazom, nakon petstotinjak metara završit ćete u šikari. Vozite li od Brdovca, uživat ćete u vožnji i pogledu na polja, a uz stazu je nekoliko odmorišta s pitkom vodom i posađena su stabla koja će u budućnosti stvarati hlad, ali kad nakon osam kilometara dođete do igrališta NK Sutla, ona se naglo prekine. Daljnjih stotinjak metara bijeli je put koji vodi do željezničkog mosta na Sutli.

Radovi na podvožnjaku 2027. godine

Upravo tu negdje gdje staza prestaje trebao bi biti izgrađen podvožnjak koji je spomenula gospođa Ruža s početka teksta. Kako to biva kad se nešto ne završi, odmah se kod lokalnog stanovništva pojave sumnje da tu nisu čista posla. Međutim iz projektne dokumentacije vidljivo je da ga druga faza Rail Ridea nije ni uključivala i da je riječ o zasebnom projektu koji tek treba napraviti uz pomoć sredstava EU-a.

Iz Općine Brdovec na naš upit navode da su 'radovi, u suradnji s HŽ Infrastrukturom, planirani za 2027. godinu uz pomoć sredstava iz fondova EU-a'. Iz HŽ Infrastrukture pak navode da su dali posebne uvjete građenja još 2024. godine, ali da projekte nisu dobili na pregled.

Dejana Jakopeca, pasioniranog biciklista, zatječemo baš tamo gdje asfalt prestaje.

'Dobra je staza, jedino što nikamo ne vodi. Kod nas sve ide presporo, radi se u puno etapa i nisam siguran da ćemo vi i ja doživjeti podvožnjak. Vozat ćemo se i dalje okolo po cesti ili ćemo prenositi bicikl preko pruge pa do granice', govori nam.

Ali veći problem od podvožnjaka kod prijelaza u Harmici je, kaže, to što iz Zagreba do Zaprešića nema staze, a ni od Zaprešića do Brdovca.

'Slovenci su miljama ispred nas. Kod njih postoji kultura bicikliranja, ulaganja u infrastrukturu i ophođenja prema biciklistima. Nije slučajno ni to da im je biciklizam među najpopularnijim sportovima. Mi tu strašno zaostajemo', mišljenja je.

Nakon kraće stanke Dejan je dao petama vjetra, a nama se, kad je vidio da fotografiramo i snimamo, priključio umirovljenik Zlatko Đulić. Iako je svibanj postao novi srpanj i sunce nemilo prži, gospodinu Đuliću to ne smeta da sjedne na bicikl i provoza se dionicom koja mu je 'top'.

'Odlično je ovo. Nema prometa, možeš se opustiti, nema automobila. Ja sam tu svakodnevno i s umjetnim kukom. Što se tiče podvožnjaka, bude to napravljeno. Uopće u to ne sumnjam', uvjeren je.

No upozorava na drugi problem.

'Molim vas, napišite to – staza se održava, ali svako malo klinci potrgaju ogradu uz nju, a zna se naći i ambalaže jer kad padne sunce, onda sjede i piju. No poseban su problem ovi iz vlakova koji bacaju flaše. Pa kakva je to kultura?! Gdje to ima', pomalo ljutito je zapitao.

Vozeći se nailazimo na vrećicu s odjećom. Nije isključeno ni to da su je putem odbacile migrantice s djecom koje je za vikend, kako doznajemo, pokupila policija.

Slovenija i Hrvatska su nebo i zemlja

Igor Rajačić prvi je put na brdovečkom Rail Rideu. Čuo je, kaže, za tu stazu, ali nikako da stigne do nje jer najčešće biciklira rutama oko Samobora i Svete Nedelje, a izdvojio ju je kao pozitivan primjer ulaganja u biciklističku infrastrukturu.

'Čujte, ja sam iz centra Zagreba i nestrpljivo čekam da se krene u realizaciju najavljene biciklističke staze po staroj samoborskoj pruzi. Dobro je da ima staza ovdje, ali čovjek očekuje, i logično bi bilo, da krene iz nekog većeg središta, Zagreba ili Zaprešića, prema manjem mjestu', kazao je.

Priča nas vodi dalje od Brdovca pa pitamo sugovornika koji je na biciklu, kako reče, kad god mu to posao dopušta, da usporedi Hrvatsku i Sloveniju po pitanju biciklističke infrastrukture, na što nam je samo kratko rekao: 'To je nebo i zemlja.'

Premda gotovo svaki vlak iz Zagreba prima bicikle pa do Brdovca nije problem doći, činjenica je da bi povezanost dvaju spomenutih gradova do granice sa Slovenijom učinila puno za ono što se stručno naziva razvojem društveno prihvatljivog oblika prometa.

No Hrvatska je, kako smo svojedobno pisali, za razliku od drugih zemalja EU-a odustala od davanja poticaja za kupovinu električnih bicikala, pa je onda teško očekivati i to da će u infrastrukturu odveć ulagati. Makar poslužila samo tome da odemo u prekograničnu kupovinu špeceraja.