SUSJEDI JOŠ LJUTI

Slovenci kuju planove: Ovako ćemo blokirati Hrvatsku zbog Pirana

10.08.2015 u 17:00

Bionic
Reading

Slovenski diplomatski fijasko, kako je najtiražniji slovenski dnevnik Delo okarakterizirao događaje koji su uslijedili nakon izbijanja afere PiranLeaks, još uvijek se može umanjiti, smatraju slovenski stručnjaci s područja međunarodnog prava poput Marka Pavlihe koji je za spomenuti dnevni list zaključio kako je slovenska vanjska politika poput 'majoneze, niskokalorična i korektna, ali u potpunosti bez okusa'

Za isti list tamošnji diplomat i političar iznio je tezu kako službena Ljubljana blokadom ulaska Hrvatske u Schengenski prostor i euro-zonu može natjerati Zagreb na poštivanje arbitražnog sporazuma.

Ako ne ide prijateljski, onda može i ucjenom

Pavliha je, naime, u razgovoru za Delo istaknuo tezu kako slovenska strana treba početi razmišljati o mogućnostima prijateljskog i dobrosusjedskog rješavanja graničnog spora izvan arbitražnog postupka, citirajući pritom šesti članak osmog stavka Zakona o arbitražnom postupku, u kojem se navodi kako 'arbitražni sud može u bilo kojoj fazi potpomognuti stranke u njihovim nastojanjima kako bi pronašli prijateljsko rješenje spora'.

Ugledni stručnjak međunarodnog prava smatra kako bi takvo rješenje koje bi značilo povratak bilateralnim pregovorima bilo 'najbolja poruka međunarodnoj javnosti da su dva susjeda voljna spor riješiti mirnim i kompromisnim putem, bez uplitanja arbitražnog suda'.

Takav kompromis, ističe Pavliha, bio bi sličan sporazumu Drnovšek - Račan iz 2001. koji je parafiran, ali ne i potpisan. Pavliha je podsjetio kako je Slovenija, dok Hrvatska još uvijek nije bila članica Europske unije, 'u rukama imala i škare i platno' te je mogla krojiti budućnost svojega južnog susjeda, dodajući kako je i danas službena Ljubljana mogla zbog neriješenog graničnog spora blokirati hrvatski ulaz u Schengenski prostor.

No, kako kaže, slovenska politika te opcije ne spominje. 'To, nažalost, potvrđuje naš podanički stav kad je u pitanju vanjska politika', mišljenja je Pavliha koji zaključuje kako je vanjska politika jaka koliko je jaka unutarnja.

Suprotnog je stava diplomat i političar Anton Bebler koji dopušta hrvatsku blokadu ulaska u Schengenski prostor i protivljenje hrvatskog ulaska u euro-zonu riječima kako 'slovenska strana vrlo lako i legalno upotrijebi dva takva snažna diplomatska poteza', upozoravajući pritom da takva odluka Ljubljane ne znači da bi Zagreb pristao na poštivanje odluke arbitražnog suda. 

Hrvati će ionako tražiti nove izgovore

Uz to, Bebler je uvjeren kako Hrvatska, uz slovenska protivljenja, ionako ne bi poštivala odluke arbitražnog sporazuma te bi 'nastavljala tražiti druge povode za izgovore kojima opravdava nepoštivanje suda, poput onih vezanih za glupost koju su počinili sudac Jernej Sekolec i diplomatkinja Simona Drenik'. 

Ovaj profesor na ljubljanskom Fakultetu društvenih znanosti također drži da bi nerješavanje spora arbitražom više štete nanijelo Hrvatskoj, budući da ona ima pogranične sporove sa svim svojim susjedima, zaključivši kako je zbog te činjenice slovenski položaj znatno ugodniji te da 'sada samo valja čekati da na vlast dođe neka pametnija hrvatska vlada koja je spremna prihvatiti odluke arbitražnog suda'.

Podsjetimo, Slovenija ima rok izabrati novog arbitražnog suca do 20. kolovoza i, prema Bebleru, on bi trebao biti Slovenac, a ne 'neki kolebljivi stranac'.