Na rubu Hormuškog tjesnaca koristi se metoda koju Iran godinama primjenjuje za zaobilaženje sankcija. Prema navodima 11 izvora upoznatih s detaljima, prekrcaji se odvijaju na dvije lokacije – kod obale Fudžaire u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i ispred omanske luke Sohar.

Operacija je započela početkom svibnja, a u njoj su dosad sudjelovala najmanje 92 broda, pokazuju podaci o pomorskom prometu i satelitske snimke koje je analizirao Reuters. Na satelitskim snimkama nastalim 11. lipnja vidljivo je čak 17 parova brodova koji istodobno obavljaju prekrcaj na obje lokacije.

Prema četirima izvorima, među kojima je i bivši američki dužnosnik, helikopter Apache koji je Iran srušio 9. lipnja sudjelovao je u toj misiji, no Reuters nije uspio potvrditi njegovu konkretnu ulogu. Američki dužnosnici navode da su oba člana posade spašena bespilotnim plovilom te je Pentagon odbacio tvrdnje da snage Središnjeg zapovjedništva SAD-a sudjeluju u operacijama prekrcaja nafte na moru.

Opseg operacije, način njezina funkcioniranja i moguća uloga helikoptera Apache dosad nisu bili javno poznati. Bijela kuća uputila je pitanja o tome američkom Središnjem zapovjedništvu, a Iran nije odgovorio na Reutersove upite.

Prekrcavaju naftu u Omanskom zaljevu

Mjesta prekrcaja nalaze se u Omanskom zaljevu, blizu granica koje je odredila novoosnovana iranska Uprava za Perzijski zaljev i Hormuški tjesnac, a brodovima koji ne poštuju iranske upute prijete napadi dronovima i projektilima Revolucionarne garde.

Luka Fudžaira više je puta bila meta iranskih napada otkako traje američka operacija. Britanska tvrtka za upravljanje pomorskim rizicima Vanguard objavila je da je proteklog vikenda 'nepoznati projektil' pogodio tanker kod omanske obale, pri čemu posada nije ozlijeđena, a došlo je do manjeg curenja tereta bez štete za okoliš.

Iran je, kao odgovor na američko-izraelski rat, praktički zatvorio Hormuški tjesnac, kroz koji inače prolazi oko petine svjetske potrošnje nafte, što je izazvalo najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energentima i još više potaknulo inflaciju.

Prekrcaji s broda na brod, iako rizični i neučinkoviti, dio su nastojanja administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da obnovi uobičajen protok nafte iz Zaljeva. On je ovog tjedna najavio da bi tjesnac trebao biti ponovno otvoren u sklopu okvirnog mirovnog sporazuma s Iranom, no detalji zasad nisu poznati.

Kako funkcionira sustav

Prema osam izvora, američka vojska u potpunosti koordinira operaciju. Tankeri se okupljaju na unaprijed određenim točkama prije ulaska u tjesnac, a potom se kreću u razmacima od tri do četiri kilometra. Transponderi su im isključeni, a svjetla prigušena.

Brodovi prolaze kroz niz kontrolnih točaka koje američkoj vojsci omogućuju praćenje njihova kretanja. Nakon prolaska kroz tjesnac, izvan zone koju Iran smatra područjem pod svojom kontrolom, spajaju se s velikim tankerima tipa VLCC i započinju s prekrcajem, što traje između 24 i 40 sati. Prazni se brodovi potom vraćaju kroz tjesnac, a oni puni nastavljaju put do odredišta.

Operacija ovisi o brodarskim tvrtkama spremnima preuzeti rizik prolaska kroz tjesnac unatoč iranskoj blokadi.

'Nikad ne znate kada bi Iran mogao odlučiti upotrijebiti dronove ili brze naoružane brodove da bi spriječio prolazak', upozorila je stručnjakinja za pomorske rizike Noam Raydan iz Instituta Washington.

Iran godinama koristi prekrcaje s broda na brod da bi prikrio podrijetlo nafte i zaobišao sankcije. No, za razliku od iranskog modela, koji uključuje pojedinačne transfere, američka operacija temelji se na masovnim prekrcajima da bi se proizvođačima iz Zaljeva omogućio izvoz sirove nafte, kondenzata i naftnih derivata.

Reuters je analizirao više od deset satelitskih snimki nastalih između 2. svibnja i 11. lipnja te podatke tvrtki LSEG i Kpler. Procjenjuje se da je od početka svibnja kroz ovu mrežu prebačeno najmanje 90 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda. Unatoč tome, riječ je o znatno manjim količinama od prijeratnog prosjeka od oko 20 milijuna barela dnevno koji su prolazili Hormuškim tjesnacem.

Predsjednik američkog Vijeća za vanjske odnose Michael Froman ocijenio je ironičnim to što SAD sada koristi metode koje su razvile 'tamne' ili 'flote u sjeni' Kine, Rusije, Sjeverne Koreje i Irana da bi izbjegle američke i međunarodne sankcije.

Šest izvora navodi da američka potpora uključuje nadzor iz zraka, provjeru usklađenosti i praćenje brodova, ali ne i izravnu vojnu pratnju ili sudjelovanje u samim prekrcajima.

Tko sudjeluje u operaciji?

Podaci o plovidbi pokazuju da ključnu ulogu u tome imaju međunarodni operateri tankera. Grčka kompanija Dynacom Tankers Management javno je naznačila da traži nove načine za transport nafte kroz tjesnac te je njezin osnivač Georgios Procopiou 1. lipnja izjavio u Ateni: 'Sloboda plovidbe je ključna i nitko ne može nametati 'cestarine' ili druga opterećenja. Ovdje smo da služimo, a Grčka ima tradiciju probijanja blokada još od antike.'

Predstavnici pomorske industrije upozoravaju da taj sustav nosi ozbiljne sigurnosne rizike jer isključeni transponderi i nedostatak pouzdanih podataka povećavaju mogućnost sudara, osobito zato što brodovi plove noću bez svjetala i pri brzinama koje otežavaju manevriranje. Četiri izvora navode da brodari prije uključivanja u sustav moraju proći provjere američke mornarice u Bahreinu, uključujući dostavu podataka o vlasništvu, teretu i povijesti kretanja plovila.

Prema Reutersovim podacima, važnu ulogu pritom imaju izvoznici iz Ujedinjenih Arapskih Emirata te se među najaktivnijim sudionicima nalazi državna naftna kompanija ADNOC, a u tim operacijama sudjeluje i Kuwait Oil Tanker Company.

Noam Raydan smatra da se ne radi o dugoročnom rješenju. 'Ne vidim trajno rješenje u svemu ovome. Ovo je privremeni odgovor na izvanredne okolnosti', zaključila je.