Ukrajinski napadi dronovima posljednjih su tjedana počeli ostavljati sve vidljivije posljedice duboko unutar Rusije. Redovi na benzinskim postajama, nestašice goriva i rastući pritisak na rusku ratnu industriju potaknuli su nagađanja da se ravnoteža u ratu mijenja. No, unatoč sve većim problemima, malo je vjerojatno da će ruski predsjednik Vladimir Putin zbog toga odustati od svojih ratnih ciljeva.

U glavnom gradu Rusije posljednjih se dana stvaraju dugi redovi na benzinskim postajama. Vozači satima obilaze grad u potrazi za gorivom, što je neuobičajena slika za zemlju koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte i plina.

Prema pisanju CNN-a, riječ je o prvim ozbiljnijim posljedicama rata koje osjećaju i obični građani Moskve, grada koji je dosad uglavnom bio pošteđen izravnog utjecaja sukoba u Ukrajini.

Ukrajina gađa ključnu energetsku infrastrukturu

Nestašice su posljedica intenzivne kampanje ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama. Meta nisu slučajno odabrani ciljevi, nego rafinerije, naftni terminali, brodogradilišta i tvornice oružja duboko na ruskom teritoriju.

Cilj takvih napada je povećati gospodarsku cijenu rata za Kremlj i otežati opskrbu ruske vojske gorivom i vojnom opremom.

Prošlog tjedna Rusija je objavila da je tijekom jedne noći presrela čak 660 ukrajinskih dronova u 12 regija, što je jedan od najvećih zračnih napada od početka ruske invazije 2022. godine.

Putin priznao probleme

Putin je tijekom izvanrednog sastanka o stanju opskrbe priznao je da su zalihe benzina pale na zabrinjavajuću razinu.

'Dobro znate da problemi za vozače i gospodarstvo i dalje postoje', rekao je Putin, priznajući ono što su vlasti tjednima nastojale umanjiti.

Dodao je da se i dalje stvaraju redovi na benzinskim postajama te otkrio da se razmatra potpuna zabrana izvoza dizela kako bi se stabilizirala domaća opskrba. Također je potvrdio da je osnovana posebna radna skupina koja će se baviti problemom goriva.

Upozorio je i da bi nestašice mogle pogoditi poljoprivredu te naglasio da Rusija mora svesti na najmanju moguću mjeru posljedice, kako ih je nazvao, 'terorističkih napada na civilnu infrastrukturu'.

Zapad vidi priliku, ali upozorava na oprez

U Bruxellesu i drugim zapadnim prijestolnicama raste uvjerenje da ukrajinska strategija počinje davati rezultate. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na sastanku skupine G7 poručila je da se 'plima okreće u korist Ukrajine' te pozvala saveznike da dodatno povećaju vojnu pomoć.

Zapadni dužnosnici smatraju da su ukrajinski napadi usporili ruske vojne operacije i poremetili opskrbu gorivom, dok je američki think tank Council on Foreign Relations ocijenio da je intenzivnija uporaba dronova pridonijela ukrajinskom vraćanju dijela teritorija početkom godine.

Promijenio se i ton američkog predsjednika Donalda Trumpa. Na sastanku G7 izjavio je da bi Rusija 'trebala postići dogovor', a nekoliko dana poslije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog opisao je kao 'hrabrog' čovjeka koji se 'prilično dobro drži' u ratu.

Kremlj zasad nema razloga za popuštanje

Ipak, neki analitičari upozoravaju da aktualne teškoće ne znače kako će Moskva uskoro pristati na kompromis.

Putin je tijekom više od dva desetljeća na vlasti izgradio imidž čvrstog lidera kojem bi povlačenje ili odustajanje od ratnih ciljeva predstavljalo ozbiljan politički rizik. Nakon više od milijun poginulih i ranjenih, prema zapadnim procjenama, te nakon što je Rusija pripojila četiri ukrajinske regije koje još uvijek ne kontrolira u cijelosti, svako rješenje koje se u Moskvi ne bi moglo prikazati kao pobjeda moglo bi izazvati ozbiljne unutarnje političke potrese.

Osim toga, dio najutjecajnijih ljudi oko Putina i dalje zagovara nastavak ofenzive i potpuno zauzimanje Donbasa.

Zbog toga, zaključuje CNN, nestašice goriva i požari u rafinerijama predstavljaju ozbiljan problem za Rusiju, ali još uvijek nisu znak da je Kremlj spreman podignuti bijelu zastavu.