Naime, Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) odbio je njegov zahtjev za azil uz obrazloženje da je malo vjerojatno da bi po povratku u Rusiju bio izložen progonu.

Avaliani tvrdi da je nakon bijega s fronte bio zarobljen i odveden u, kako kaže, ‘podrum za mučenje’ u Luhansku pod ruskom okupacijom, gdje je pretučen i izložen lažnim pogubljenjima. Unatoč tome, njemačke vlasti zaključile su da mu u Rusiji, osim moguće novčane kazne, ne prijeti ozbiljnija opasnost.

‘Čak i kad bih izbjegao smrt, poslali bi me na front ili bi me čekala 15-godišnja zatvorska kazna’, rekao je Avaliani, koji planira uložiti žalbu.

'Ja sam pacifist'

Građevinski inženjer i otac troje djece bio je među desecima tisuća Rusa mobiliziranih u rujnu 2022. Od početka je, kaže, jasno davao do znanja da neće ratovati.

‘Ovo nije moj rat. Ja sam pacifist’, rekao je za POLITICO. ‘Uzalud je boriti se protiv sustava. Ako te želi progutati, progutat će te. Zato sam odlučio da moram djelovati.’

Nakon nekoliko tjedana na istočnoukrajinskom bojištu pobjegao je, ali je uhvaćen. Uvjeti u zatočeništvu bili su, kaže, ‘nehumani’. Tvrdi da je dva puta vraćen na front prije nego što je u trećem pokušaju uspio pobjeći preko Bjelorusije i Uzbekistana. Dok se skrivao u inozemstvu, policija je, navodi, dolazila u njegov dom i ispitivala njegovu suprugu.

U Njemačkoj je s obitelji 2025. zatražio politički azil.

Njemačka mijenja praksu

Njegov slučaj dolazi u trenutku promjene njemačke prakse. Dok su 2022. i 2023. otprilike svaki deseti ruski muškarac vojno sposobne dobi dobivao neki oblik zaštite, 2024. i 2025. taj je udio pao na oko četiri posto. U pismu koje je primio navodi se da za prebjege poput njega ne postoji ‘značajna vjerojatnost konkretnog i trajnog interesa ruske države’.

Aktivisti i pravnici tvrde da takva procjena ignorira stvarnost. Odvjetnik Artjom Klyga iz organizacije C connection kaže da ovakva pisma izgledaju kao predlošci. ‘Kao da koriste jedan Word dokument koji samo minimalno prilagođavaju’, rekao je.

Prema njegovim riječima, njemačke vlasti ne razlikuju one koji su pobjegli prije mobilizacije od onih koji su već bili mobilizirani i potom dezertirali, iako je za potonje rizik povratka zatvor ili prisilni povratak na front.

Svaki zahtjev razmatraju posebno

Iz BAMF-a su poručili da ne komentiraju pojedinačne slučajeve, ali da se svaki zahtjev razmatra zasebno te da se zaštita odobrava samo onima s opravdanim strahom od progona.

Peter von Auer iz organizacije Pro Asyl smatra da je teret dokazivanja za tražitelje azila gotovo nemoguć. ‘Tvrde da je statistički malo vjerojatno ono čega se tražitelji azila boje’, rekao je.

Aleksej Alšanski iz organizacije Zbogom oružje upozorava da takve odluke šalju poruku ruskim vojnicima da je bijeg besmislen. ‘Što je više dezertera, Ukrajini je lakše obraniti se’, rekao je.