tportalov vodič

Proučili ste upute o razvrstavanju otpada, no i dalje bacate neke stvari na krivo mjesto: Iznenadit će vas gdje najčešće griješite

  • Autor: Iva Vasilj
  • Zadnja izmjena 04.10.2022 11:30
  • Objavljeno 04.10.2022 u 10:26
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac/Tomislav Kristo

Novi sustav prikupljanja i odvoza otpada tema je svih tema posljednjih nekoliko dana u Zagrebu. Mnogi građani zbunjeni su i ne znaju u koju vrećicu, odnosno spremnik ide koji otpad. Donosimo popis proizvoda koji se najčešće bacaju u pogrešne spremnike

Samo četiri grada u Hrvatskoj prošle godine zadovoljila su direktivu Europske unije i premašila stopu od 50 posto odvojenog otpada – Osijek, Koprivnica, Mali Lošinj i Prelog. U glavnom gradu se s druge strane 2020. odvojilo 'samo' 31,34 posto otpada, pa je nova gradska vlast odlučila promijeniti to novim sustavom prikupljanja i odvoza otpada koji je od prošle subote na snazi. Tema je to o kojoj se posljednjih dana ne prestaje govoriti. Princip je jasan - što više otpada razvrstaš, to ti više novca ostane u novčaniku. No mnogim ljudima još uvijek nije jasno u koje spremnike treba baciti određene proizvode. Donosimo popis onih koje ljudi najčešće bacaju u pogrešne spremnike.

  • +27
  • +24

Prva večer odvoza otpada u novim vrećicama

Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo

Tetrapak – iako se na prvu čini da ide u mješoviti otpad, riječ je o višeslojnoj ambalaži koja se u Zagrebu odvaja u žuti spremnik, pri čemu je valja prvo malo isprati, a potom spljoštiti. U nekim gradovima postoje posebni spremnici za odvajanje višeslojne ambalaže, pa se tako ona u Splitu baca u crni spremnik dok u nekim općinama čak ide u papirnati spremnik (bez plastičnog čepa).

Ambalaža sredstava za čišćenje - isto ide u žuti spremnik, ali najprije je treba malo isprati. Treba provjeriti je li na njoj oznaka za opasni otpad jer u tom slučaju treba je odnijeti u reciklažno dvorište i staviti u spremnik za opasni otpad.

Britvice za brijanje – budući da je riječ o proizvodu koji je obično napravljen od metala i plastike, ljudi ga često bacaju u žuti spremnik. I to ne bi bilo pogrešno kad britvica ne bi bila korištena. Nakon korištenja treba je odložiti u spremnik za mješoviti otpad.

Premazani voštani papir, poput papira za pečenje i onoga iz mesnice, ne ide u plavi spremnik, već se odlaže u spremnik za mješoviti otpad. No i papir iz mesnice možete nekad razdvojiti na papirnati i plastificirani dio, pa onda papirnati dio baciti u plavi spremnik, a plastificirani u žuti, ali potonji prvo treba malo isprati vodom.

Zauljeni i prljavi papir i aluminijska folija također spadaju u mješoviti otpad (čista aluminijska folija baca se u žuti spremnik). S druge strane, ako ste s malo papira zamotali kuhinjske otpatke, možete to baciti u smeđi spremnik, kao i ako ste papirnatim ubrusom obrisali npr. stol ili nos. Ako ste pak na njega pošpricali sredstvo za čišćenje, onda ga morate baciti u mješoviti otpad.

Keramičke tanjure, šalice, posude i figurice trebate odnijeti u reciklažno dvorište, a ne baciti u spremnik za mješoviti otpad, osim ako je riječ o manjim količinama.

Prva večer odvoza otpada u novim vrećicama

Izvor: Društvene mreže / Autor: Damir Krajač / CROPIX

Pakiranja bombona, čipsa, smokija... Na pojedinim hrvatskim stranicama specijaliziranim za razvrstavanje otpada navodi se da to ide u mješoviti otpad. No vrećice od slatkiša i slanih grickalica i od zamrznutih proizvoda, kako nam kažu iz Holdinga, u Zagrebu se bacaju u žuti spremnik.

Poklopci čašica jogurta/pudinga - očišćeni otpadni poklopac jogurta ili pudinga baca se u žuti spremnik. Ako se na poklopcu nalaze ostaci hrane, onda se ova vrsta otpada baca u miješani komunalni otpad.

Poklopci staklenki obično su od metala pa se spremaju u žuti spremnik dok staklenka ide u zeleni spremnik, pri čemu nema potrebe skidati papirnatu naljepnicu s nje.

CD-ovi i DVD-ovi – kao i VHS kazete, vinilne ploče i diskete, CD-ovi i DVD-ovi ne bacaju se u žuti spremnik, nego u miješani komunalni otpad.

Dezodoransi – ambalaža im je napravljena od metala te ih zbog toga mnogi ljudi bacaju u žute spremnike. No dezodoransi su limenke pod tlakom, odnosno tzv. aerosolne limenke, pa spadaju u opasni otpad, stoga bi ih bilo dobro odnijeti u reciklažno dvorište.

Upaljači – i upaljače bi trebalo odnijeti u reciklažno dvorište.

Žarulje – 'obične' žarulje, tj. one sa žarnom niti, ljudi često znaju svrstati među staklo, a zbog metalnih dijelova neki ih stavljaju čak i u žuti spremnik. Njih treba baciti u spremnik za miješani komunalni otpad i zapravo su to jedine žarulje koje idu u taj spremnik. Sve ostale vrste žarulja – LED, neonke, halogenke (koje se od 2018. više ne proizvode, ali ih možda još uvijek imate u kućanstvu) te fluorescentne cijevi spadaju u elektronički otpad te ih treba odnijeti u reciklažno dvorište.

Vrećice za čaj – bacajte ih u smeđi spremnik, dakle spadaju u biootpad. No ako se na vrećici nalazi mala metalna 'kvačica', treba je prije toga odstraniti i baciti u žuti spremnik. S druge strane, ako je vrećica za čaj plastificirana, onda bi je trebalo baciti u mješoviti otpad.

Talog kave – također spada u biootpad te ide u smeđi spremnik.

Kosti, koža, meso, riba i ostaci termički obrađene hrane ne spadaju u biootpad, već u mješoviti otpad.

Štapići za uši – dosta ljudi baca ih u žute vrećice, ali treba ih bacati u mješoviti otpad.

Jestivo ulje - bocu u kojoj je bilo ulje treba isprati i potom baciti u žuti spremnik, a tako isto treba učiniti s konzervama. No što s uljem koje nam nakon prženja ostane u tavi ili onim koje se nalazi u konzervi ribe? Njega bi bilo dobro izlijevati u kanticu (obvezno mora imati poklopac) pa, kad prikupite veću količinu, možete je odnijeti u reciklažno dvorište, ali i na neke benzinske crpke.

Otpadno jestivo ulje je biorazgradivo i smatra se neopasnim otpadom, ali u slučaju da veće količine završe u tlu ili u vodi, mogu privremeno ugroziti biljni i životinjski svijet. Pored toga, jedan su od najčešćih uzročnika začepljenja odvoda. Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj nastaje više od dvije litre otpadnog jestivog ulja po stanovniku, a kad se reciklira, može se koristiti za proizvodnju biogoriva, sapuna, deterdženta i sintetskih guma.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!