Dok američko-izraelska vojna kampanja protiv Irana ulazi u drugi tjedan, događaji na Bliskom istoku pažljivo se analiziraju i u Pjongjangu. Prema procjenama analitičara, sjevernokorejski vođa Kim Jong-un i njegov najuži krug sigurnosnih dužnosnika pomno proučavaju svaki detalj operacije kako bi procijenili što ona znači za sigurnost njihova režima, ali i za moguće buduće odnose sa Sjedinjenim Državama
Prošlog vikenda sjevernokorejski državni mediji osudili su SAD i Izrael zbog, kako su naveli, 'agresorskog rata' protiv Irana. No pritom nisu izvijestili o smrti iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija i desetaka članova vrha iranskog vodstva.
Takvo izostavljanje nije slučajno. Politički sustav Sjeverne Koreje temelji se na gotovo mitskom autoritetu i nepogrešivosti vođe. Javna objava nasilne smrti drugog vrhovnog vođe mogla bi stvoriti opasan presedan i podsjetiti građane da čak i najmoćniji čelnici u strogo kontroliranim državama mogu biti locirani i eliminirani. To je narativ koji režim u Pjongjangu nema nikakav interes širiti, piše CNN.
vezane vijesti
Istovremeno se postavlja pitanje razmišlja li Kim Jong-un o novom pokušaju približavanja Washingtonu. Kako američko-izraelska operacija protiv Irana pokazuje spremnost Washingtona da brzo prijeđe s diplomacije na vojnu silu, analitičari smatraju da bi Kim mogao razmotriti mogućnost ponovnog kontakta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Trump bi se kasnije ovog mjeseca trebao vratiti u Aziju na samit s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Za sada nema naznaka da je planiran sastanak s Kimom, no Chad O'Carroll, osnivač i direktor istraživačke organizacije Korea Risk Group i izdavač portala NK News, smatra da takvu mogućnost ne treba isključiti. 'Da sam na Kimovu mjestu, smatrao bih da mi je u interesu ove godine pokušati uspostaviti neku vrstu razgovora s Trumpom, čak i ako bi oni bili samo površni', rekao je O’Carroll.
Prema njegovu mišljenju, logika takvog poteza prije svega bi bila pokušaj upravljanja nepredvidivošću američkog predsjednika.
Kim i njegov najuži krug sigurnosnih dužnosnika pritom imaju svježe primjere koji pojačavaju zabrinutost. Prije nešto više od dva mjeseca američke specijalne snage izvele su operaciju u kojoj je zarobljen venezuelski predsjednik Nicolas Maduro. Sjeverna Koreja tada je brzo reagirala lansiranjem projektila, što su neki analitičari povezali upravo s tim događajem.
Osim toga, Kim je prošlog tjedna nadgledao testiranje krstareće rakete s novog sjevernokorejskog razarača Choe Hyon, iako nije jasno je li ta demonstracija vojne moći povezana s ratom u Iranu.
Složen sustav zaštite čelnika
Sigurnost vođe u Sjevernoj Koreji ionako je među najrazrađenijima na svijetu. Južnokorejske i američke obavještajne službe godinama ističu da Pjongjang održava vrlo složen sustav zaštite čelnika. Na snimkama državnih medija Kim se često pojavljuje okružen pripadnicima osiguranja koji nose posebne balističke aktovke namijenjene brzom pretvaranju u zaštitne štitove u slučaju napada.
Njegova kretanja strogo se skrivaju do posljednjeg trenutka, a sigurnosni sustav uključuje i lažne kolone vozila, iznenadne promjene lokacija te više sigurnosnih prstenova. Vjeruje se i da ispod Pjongjanga i u planinskim područjima postoje opsežni podzemni objekti i alternativna zapovjedna središta namijenjena zaštiti vodstva u kriznim situacijama.
Za razliku od Irana ili Venezuele, Sjeverna Koreja raspolaže i nuklearnim arsenalom. Smatra se da je Pjongjang razvio desetke nuklearnih bojevih glava te projektile sposobne dosegnuti američko kopno, iako takvi sustavi nisu u potpunosti testirani. Sjevernokorejski zakon već godinama predviđa i mogućnost preventivne upotrebe nuklearnog oružja, a nuklearni status države proglašen je 'nepovratnim'.
No analitičari upozoravaju da ni nuklearno odvraćanje ne jamči potpunu sigurnost. Moderni obavještajni sustavi i precizne vojne operacije pokazali su da je moguće identificirati i ciljati političko vodstvo protivnika čak i u strogo kontroliranim državama.
Zahlađenje odnosa sa SAD-om
Aktualna kriza može Kim Jong-una podsjetiti i na neugodno iskustvo iz Hanoja. U veljači 2019. godine stigao je u Vijetnam oklopnim vlakom na drugi samit s Trumpom, uvjeren da je sporazum blizu. Prema izvorima iz tog vremena, sjevernokorejska delegacija nije imala rezervni plan, no sastanak je završio bez dogovora i zajedničke izjave, a Kim se kući vratio praznih ruku.
U godinama nakon toga odnosi s Washingtonom postupno su zahladili, a Pjongjang je intenzivirao testiranja oružja. Istodobno je Kim značajno produbio suradnju s Moskvom. Tijekom ruskog rata u Ukrajini, Sjeverna Koreja je isporučila Rusiji topničke granate i rakete te poslala tisuće vojnika, a zauzvrat je dobila hranu, gorivo i vjerojatno određene vojne tehnologije.
No čak ni formalni savezi ne jamče vojnu pomoć. Iran je također održavao bliske odnose s Rusijom i Kinom, no nijedna od tih država nije vojno intervenirala kada je izbio sukob sa SAD-om i Izraelom.
To je još jedan razlog zbog kojeg neki analitičari smatraju da bi Kim mogao razmotriti obnavljanje komunikacije s Trumpom. Njihov odnos oduvijek je bio neobično osoban: od Trumpovih uvreda o 'malom raketnom čovjeku' do kasnijih izjava o 'lijepim pismima' i poznate rečenice da su se 'zaljubili'.
Trump je 2019. godine čak postao prvi aktualni američki predsjednik koji je zakoračio na sjevernokorejsko tlo u demilitariziranoj zoni. No u njegovu nedavnom govoru o stanju nacije Sjeverna Koreja nije bila ni spomenuta, što bi za Kima moglo značiti novu vrstu neizvjesnosti.
Na nedavnom kongresu Radničke partije Kim je ostavio uski prostor za nastavak razgovora s Washingtonom, ali pod uvjetom da SAD prihvati Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu i odustane od, kako tvrdi Pjongjang, 'neprijateljske politike'. Bijela kuća potom je poručila da su Sjedinjene Države i dalje spremne na dijalog sa Sjevernom Korejom bez preduvjeta.
