Prema pisanju Politica, u razgovorima s novinarima čak devet diplomata, dužnosnika EU-a i zastupnika iz različitih članica Unije kritiziralo je ono što opisuju kao diplomatsko prekoračenje predsjednice Komisije. Nezadovoljstvo njezinim postupanjem u iranskoj krizi nadovezuje se na ranije prigovore povezane s drugim vanjskopolitičkim pitanjima, uključujući ubrzavanje ukrajinskog puta prema članstvu u EU-u i pristup Trumpovu Odboru za mir.

Dok se EU i dalje muči s usuglašavanjem zajedničkog stava o ratu na Bliskom istoku, dio vlada smatra da se Von der Leyen počela ponašati kao glavna europska predstavnica u vanjskoj politici, iako je ta uloga formalno namijenjena Kaji Kallas. Kritičari joj zamjeraju to što je u prvim danima krize signalizirala potporu promjeni režima u Teheranu te u kratkom roku obavila niz razgovora s europskim i zaljevskim čelnicima, pritom zauzimajući stavove koji, po njihovoj ocjeni, nadilaze ono oko čega među članicama postoji konsenzus.

'Imala sam osjećaj da haluciniram dok sam gledala Ursulu von der Leyen kako zove čelnike zaljevskih država', rekla je Nathalie Loiseau, centristička francuska zastupnica u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta. Ustvrdila je da predsjednica Komisije nema diplomatsku službu, ne govori na temelju mandata ni obavještajnih procjena te da njezine izjave nemaju težinu izvan njezina osobnog stava.

Prema riječima diplomata s kojima je razgovarao Politico, koordinacija vanjske politike EU-a pripada Kallas, čiji je posao usklađivati stavove država članica i oblikovati zajedničku poziciju, čak i kada je taj proces spor i težak. Upozoravaju da Von der Leyen svojim istupima riskira stvaranje zbrke u odnosima Unije s ostatkom svijeta.

'Problem je kada predsjednica izlazi s idejama i na neki način obvezuje Europsku uniju, a da prethodno nije konzultirala države članice', rekao je visoki europski diplomat uključen u vanjskopolitičke rasprave. 'Govori stvari koje nisu u njezinu mandatu.'

Te napetosti bit će u pozadini i današnje konferencije veleposlanika EU-a u Bruxellesu, na kojoj bi uvodne govore trebale održati i Von der Leyen i Kallas.

EK odbacuje optužbe

Iz Europske komisije odbacuju optužbe i tvrde da predsjednica radi upravo ono što joj je posao. Glasnogovornik Komisije poručio je da Von der Leyen pokazuje 'političko vodstvo vanjskih politika Komisije' u skladu s europskim ugovorima. Dodao je da su kontakti sa svjetskim čelnicima sastavni dio njezinih odgovornosti, bilo bilateralno, multilateralno ili kroz inicijative koje vodi EU, poput programa Global Gateway.

Komisija pritom naglašava da službeni stav Europske unije o ratu s Iranom nije definirala Von der Leyen, nego Kallas, i to u izjavi usklađenoj s 27 država članica prije tjedan dana. 'Ta izjava odražava stajalište Europske unije o tom pitanju', rekao je glasnogovornik.

Uspon Von der Leyen do pozicije najmoćnije figure u europskoj politici traje gotovo sedam godina. Bivša njemačka ministrica obrane vodila je EU kroz niz kriza, od pandemije covida do ruske invazije na Ukrajinu i trgovinskih sporova sa SAD-om pod Donaldom Trumpom. U mnogim od tih situacija europski čelnici bili su zadovoljni što je preuzela aktivniju ulogu.

'Rijetko se čuju ozbiljne kritike na račun Von der Leyen kad je riječ o Ukrajini', rekao je diplomat iz srednje velike članice. 'To je zato što je većina zemalja EU-a usklađena u potpori Ukrajini i to se gotovo doživljava kao unutarnje pitanje.'

Sugovornici Politica uglavnom podržavaju njezin rad kao krizne menadžerice, posebno u koordinaciji potpore Ukrajini i vođenju osjetljivih trgovinskih odnosa sa Sjedinjenim Državama. No problemi se, kažu, javljaju kada je riječ o osjetljivim pitanjima Bliskog istoka ili kada Komisija pokušava gurati proširenje Unije tempom za koji dio članica smatra da je prebrz.

Tko smo to 'mi'?

Diplomati tvrde da niz objava i razgovora koje je Von der Leyen vodila s čelnicima zaljevskih zemalja ne predstavljaju formalne vanjskopolitičke stavove Europske unije. Kritičari se pitaju i što im je uopće mogla konkretno ponuditi, s obzirom na to da Komisija nema vlastite vojne instrumente ni mandat za oblikovanje zajedničke vanjske politike.

'Što točno obećava kad kaže da ćemo ih podržati? Tko smo to 'mi'? Trenutačno tu potporu čine Charles de Gaulle (francuski nosač zrakoplova), Rafalei u Abu Dhabiju i obrambeni sporazumi koje neke zemlje imaju pojedinačno', rekla je Nathalie Loiseau. Dodala je da je riječ o 'igranju uloge bez stvarnog sadržaja'.

Posebno je zasmetala izjava u kojoj se činilo da Von der Leyen podržava promjenu vodstva u Iranu. To je izazvalo nelagodu u državama članicama koje su bliže stavu španjolskog premijera Pedra Sancheza, jednog od najoštrijih kritičara američko-izraelskih zračnih udara.

Države članice i inače su podijeljene oko odgovora na taj sukob. Iako su 1. ožujka uspjele usuglasiti zajedničku izjavu, desetero članica željelo je snažnije pozivanje na međunarodno pravo tijekom izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova, rekla su dvojica diplomata.

Neke zemlje smatraju da izjave Von der Leyen ne odražavaju tu osjetljivu ravnotežu. 'Europa bi trebala biti svjetionik međunarodnog prava', rekao je jedan od diplomata. 'A sada nas je zarobila u priči o promjeni režima. Čiji je to stav? Nije naš.'

Komisija na to uzvraća da su zaljevske zemlje bile 'zahvalne' na proaktivnom angažmanu Von der Leyen posljednjih dana.

Dotaknuli su se i Dubravke Šuice

Napetosti nisu stale samo na Iranu. Parizu je posebno zasmetala odluka predsjednice Komisije da povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu pošalje u Washington na inauguracijsku sjednicu Trumpova Odbora za mir, tijela koje bi, prema njegovoj zamisli, trebalo promicati globalnu stabilnost. Taj je potez izazvao javnu kritiku francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noëla Barrota.

Jedan od diplomata rekao je da je takva reakcija bila očekivana. Prema njegovim riječima, Trump nije pravio razliku između promatrača i punopravnih članova Odbora te je isticanjem zastave EU-a ostavio dojam da Europa podržava inicijativu, iako to nije ono što želi dio država članica.

U isto vrijeme Kallas je, prema istom izvoru, pokušavala uskladiti zajednički stav o Odboru za mir tako što je ministrima vanjskih poslova slala poruke i pozivala ih da ne sudjeluju. 'To je ono što očekujemo u vanjskoj politici', rekao je diplomat.

Braneći sudjelovanje Šuice, Komisija se ipak ogradila od tumačenja da time daje punu političku podršku Trumpovu tijelu. Glasnogovornik je poručio da njezino sudjelovanje ne treba shvatiti kao implicitno odobravanje Odbora za mir, njegova ishoda ili mogućih odluka koje bi njegovi članovi mogli donijeti.

Nisu svi jednako kritični

Nisu svi diplomati jednako kritični. Predstavnik srednje velike članice ocijenio je da je velika većina država zapravo bila zadovoljna načinom na koji je to odrađeno.

Slično nezadovoljstvo javlja se i oko politike proširenja. Neke prijestolnice iritira način na koji Komisija pokušava ubrzati ulazak novih članica u EU. Povjerenica za proširenje Marta Kos iznijela je niz kreativnih rješenja, uključujući ideju da Ukrajina uđe u Uniju već 2027. godine.

Ti prijedlozi, izneseni na neformalnim sastancima, izazvali su otpor među vladama država članica. Prošlog tjedna diplomati su o tome otvoreno razgovarali s moćnim šefom kabineta Von der Leyen, Björnom Seibertom.

'Ta večera odavno je bila potrebna', rekao je diplomat iz velike članice. 'Svi želimo da Ukrajina bude čvrsto vezana uz EU, ali proširenje mora biti prihvatljivo državama članicama. Postoji procedura i mi ih podsjećamo na to.'

Drugi diplomat ocijenio je da Komisija u ovom slučaju 'nije dobro očitala raspoloženje'. Na večeri su, prema navodima dužnosnika koji su bili upoznati sa sastankom, diplomati poručili Komisiji da žele zadržati pristup temeljen na zaslugama te da nisu skloni ideji da zemlje poput Ukrajine uđu u EU dok još rade na ispunjavanju kriterija.

Dužnosnik upoznat s razmišljanjem Von der Leyen odbacio je tvrdnje da je Komisija i ovdje prekoračila granice, istaknuvši da izvršno tijelo EU-a nije iznijelo nijedan formalni prijedlog za promjenu pristupa proširenju. No dodao je i da je posao Komisije promišljati kako prilagoditi procedure novim geopolitičkim okolnostima jer se 'svijet dramatično promijenio' otkako su ta pravila postavljena.

'Treba nam ozbiljan razgovor'

Unatoč svemu, sugovornici Politica i dalje podupiru Von der Leyen kao kriznu menadžericu, posebno u podršci Ukrajini i upravljanju napetim odnosima sa SAD-om. No nelagoda zbog njezine vanjskopolitičke aktivnosti dovela je do jedva prikrivenih napetosti s Kallas i otvorila pitanje tko uopće u Europskoj uniji vodi vanjsku politiku.

'Moramo odlučiti želimo li institucionalnu promjenu, odnosno želimo li Komisiji dati više vanjskopolitičkih ovlasti', rekao je španjolski europarlamentarac Nacho Sanchez Amor iz skupine socijalista i demokrata. 'Ako da, onda o tome treba ozbiljno razmisliti, ispitati i svjesno odlučiti.'

Iranska kriza, pokušaji ubrzavanja ukrajinskog pristupanja i širi izazovi koje je otvorio Trumpov drugi mandat pojačali nervozu u nekim europskim prijestolnicama. 'Trebat ćemo ozbiljan razgovor o nadležnostima EU-a u vanjskoj politici', rekao je diplomat iz velike članice. 'Između visoke predstavnice Kallas, Komisije i predsjedništva Vijeća postoji rizik od kakofonije. Doći će trenutak u kojem će se o tome morati ozbiljno raspraviti.'