U danima i tjednima uoči summita NATO-a u Turskoj Rusija i Ukrajina izmjenjuju žestoke napade, pri čemu se uočava jedna pravilnost: dan ili dva nakon što Ukrajinci precizno unište ili barem onesposobe dijelove ruske energetske infrastrukture, često i na udaljenosti koja se mjeri u tisućama kilometara, obično slijede vijesti o protuudarima na civilne ciljeve u Kijevu i drugim većim ukrajinskim gradovima
Svjetske agencije javljaju o nestašicama benzina od Moskve i Sankt Petersburga pa sve do uboge ruske provincije daleko na azijskom istoku, što je krajnje neuobičajena slika za jednog od najvećih svjetskih proizvođača i nafte i naftnih derivata, koju se svojedobno s američke strane posprdno opisivalo kao 'najveću benzinsku crpku na svijetu'.
vezane vijesti
To je jedan od rezultata 40-dnevne kampanje koju je pokrenuo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski s ciljem da dramatično oslabi ruski energetski sektor - a preko toga i vojnu sposobnost Putinovog režima, ali i ekonomsku stabilnost zemlje koju vodi. Iz Moskve su se posljednjih dana stidljivo probijale vijesti o velikoj nervozi ruske elite koja premoćno priželjkuje 'što skoriji kralj neprijateljstava.
Posebno zanimljiva situacija je na okupiranom Krimu koji Ukrajinci sustavno pokušavaju učiniti neodrživim za okupatore, uništavajući različite vrste vojne i civilne infrastrukture te logističke pravce kojima je poluotok povezan s Rusijom, svejedno ne pokazujući ambiciju da ga doista i osvoje.
Barem ne zasad…
Vijesti o masovnim ruskim udarima na ukrajinske gradove, a posebno na Kijev u kojemu se broje deseci civilnih žrtava, samo pojačavaju dojam da Putin zapravo nema odgovor na taktičke i strateške poraze koje trpi na više frontova, pa desetke balističkih projektila i stotine dronova šalje prema zapadu više zbog osvete, a manje kao eventualni taktički manevar.
Slavjansk i Krematork su 'biti ili ne biti'
Vojni analitičar Marinko Ogorec, komentirajući trenutne događaje na europskom ratištu, tvrdi da se radi o odlučujućem, zapravo 'biti ili ne biti' trenutku za režim Vladimiora Putina.
'Započela je ozbiljna ruska ofenziva na prostoru Donbasa koja može rezultirati sa samo dva ishoda: ako uspiju osvojiti Slavjansk i Kramatorsk kao zadnje ozbiljno utvrđene ukrajinske točke, ako s tog poteza potisnu Ukrajince, otvorio bi im se put do Dnjepra i do ostvarenja ciljeva vojnim putem', objašnjava Ogorec.
'No u suprotnom, ukoliko Ukrajinci odbiju napade i sačuvaju svoje pozicije, moglo bi doći do ozbiljnog poremećaja u ruskim vojnim snagama koji bi pokrenuo cijeli niz zasad nepredvidivih procesa i koji bi bez sumnje direktno narušio i poziciju samog Vladimira Putina. Dakle, i za Rusiju i za njega osobno 'biti ili ne biti' je fraza koja opisuje sadašnji trenutak', dodaje Ogorec.
I jedni i drugi gađaju resurse
Razmjenu dalekometne vatre - najčešće ubojito preciznim dronovima s ukrajinske, te kombinacijom dronova i balističkih projektila s ruske strane - ovaj analitičar tumači prije svega kao akcije usmjerene prema narušavanju morala civilnog stanovništva, dakako uz njihovu prvotnu svrhu prekidanja opskrbnih i logističkih pravaca prema vojnim snagama na prvoj crti.
'To čini i jedna i druga strana; novost je, recimo, da su i Rusi započeli s gađanjem benzinskih crpki po dubini ukrajinskog teritorija koji napadaju. Nestašice goriva u Rusiji možda jesu neuobičajene, ali zasad ne predstavljaju veliki problem jer su se kroz svoju povijest Rusi naučili odricati puno čega, kao uostalom i Ukrajinci. I jedni i drugi su naprosto naučili trpjeti, pa redovi pred crpkama neće u velikoj mjeri utjecati na Putinov položaj i status. Barem ne zasad', uvjeren je Ogorec koji događaje na Krimu zasad također tumači isključivo u kontekstu pokušaja Ukrajinaca da naruše moral stanovništva i otežaju logističke lance protivnika.
Dronovi negdje moraju pasti
Ključan je, ponavlja, prije svega razvoj događaja oko Slavjanska i Kramatorska, odnosno u Donbasu.
'Ukrajina je u proteklih godinu dana doista konsolidirala svoje snage i otvorila novu fazu tehnološkog ratovanja, u čemu su vidljivo napredovali i postali jedna od najozbiljnijih vojnih snaga na svijetu', naglašava ovaj analitičar koji je, za razliku od većine kolega, nešto skeptičniji oko tumačenja namjere i svrhe velikih ruskih napada na glavni ukrajinski grad Kijev.
'Nisam siguran da su njihovi ciljevi, barem ne svi, doista bili civilni: moguće je da su neki oboreni dronovi naprosto pali na civilne objekte, što se može zaključiti i po broju civilnih žrtava koji jest velik, ali je neusporedivo manji od broja žrtava u gusto naseljenim područjima na Bliskom istoku ili drugdje. Ako se uspije srušiti dio od 500 ili 600 dronova koji napadaju grad, radi se o velikoj količini materijala koji negdje naprosto mora pasti', zaključuje Ogorec.
