Rusija se priprema za nastavak rata u Ukrajini na duge staze. Novi trogodišnji proračunski plan predviđa da bi Moskva 2027. na vojsku mogla izdvojiti oko 17 bilijuna rubalja, približno 200 milijardi dolara. Kada se tome pribroje izdvajanja za policiju i ostale sigurnosne strukture, vojska i sigurnost progutat će čak 43 posto ukupne državne potrošnje. No stručnjaci upozoravaju da iza dramatičnih brojki stoji nešto složenija priča
Ruska vlada početkom listopada predala je parlamentu prijedlog proračuna za sljedeće tri godine, a rat u Ukrajini ponovno je jedan od njegovih glavnih prioriteta, piše Kyiv Independent.
Prema predloženom planu, ukupni vojni proračun 2027. trebao bi dosegnuti oko 171 milijarda eura, u usporedbi s 121 milijarda eura planiranih za 2026.
Na papiru je riječ o povećanju od čak 27 posto.
Visoka razina vojne potrošnje trebala bi se zadržati i tijekom 2028. i 2029., što analitičari vide kao još jedan pokazatelj da se Kremlj financijski priprema za mogućnost dugotrajnog rata.
vezane vijesti
Vojska i sigurnost uzimaju 43 posto
Razmjer ruskih prioriteta posebno se vidi kada se vojnoj potrošnji pribroje izdvajanja za unutarnju sigurnost i policiju. Zajedno bi na te sektore trebalo otići čak 43 posto ukupne državne potrošnje.
Za usporedbu, zdravstvo, obrazovanje i socijalna davanja zajedno bi trebali dobiti oko 21 posto proračuna.
Ruska ekonomistica Aleksandra Prokopenko pritom upozorava da se izdvajanja za zdravstvo, obrazovanje i socijalne transfere sljedeće godine planiraju smanjiti.
Sprema li Moskva novo masovno novačenje?
Veliko povećanje vojnog proračuna otvara pitanje na što će novac biti potrošen.
Michael Kofman, viši suradnik Carnegie Endowmenta za međunarodni mir, smatra da bi jedan od mogućih razloga mogao biti plan za povećanje broja vojnika koji se regrutiraju ugovorima tijekom 2027. godine.
No naglašava da se zasad može samo nagađati.
Istraživač Centra za analizu europske politike Pavel Luzin također upozorava da iz javno dostupnih podataka nije moguće pouzdano utvrditi za što je namijenjen sav dodatni novac. Ruski vojni proračun ionako nije potpuno transparentan.
'Vidimo ono što Kremlj želi da vidimo'
Bivši zamjenik ruskog ministra financija i ekonomist u egzilu Sergej Aleksašenko upozorava na još jednu važnu okolnost.
Ruska vlada tijekom godine može povećavati izdvajanja za vojsku i bez dodatnog parlamentarnog odobrenja.
„U osnovi, brojke koje vidimo ono su što Kremlj želi da vidimo“, rekao je.
Kao primjer navodi ovu godinu. Rusko Ministarstvo obrane u svibnju je od Vladimira Putina zatražilo dodatni novac i zahtjev je odobren.
Luzin zbog toga procjenjuje da će stvarna ruska vojna potrošnja u 2026. biti znatno viša od prvotno planirane te bi mogla dosegnuti od 161 milijarda do 171 milijarda eura.
Ako se plan za 2027. usporedi sa stvarnom, a ne prvotno planiranom potrošnjom ove godine, rast više ne izgleda ni približno tako dramatično.
Rast od 27 posto može zavarati
Aleksašenko zato upozorava da brojka od 27 posto stvara pogrešan dojam naglog novog skoka.
„Ruski vojni rashodi rastu korak po korak, ali ne tako dramatično kao što ta brojka sugerira“, kaže.
S njim se slaže i Luzin. Velik dio nominalnog povećanja, objašnjava, posljedica je inflacije u ruskoj vojnoj industriji, povećanja plaća te sve većih isplata ranjenim vojnicima i obiteljima poginulih.
Istodobno država pokreće novi krug ulaganja u modernizaciju vojne industrije.
Prema Luzinu, ruska vojna industrija trenutačno više ne može znatnije povećavati proizvodnju u odnosu na vrhunac dosegnut 2024. godine.
Odakle novac za rat?
Novi proračun možda još više govori o tome kako Kremlj namjerava financirati rat nego o tome koliko će točno novca potrošiti na vojsku.
Rusija službeno planira smanjiti proračunski deficit na 2,2 posto BDP-a tijekom 2027., ali Prokopenko podsjeća da Moskva od početka invazije redovito premašuje vlastite planove.
Za 2026. prvotno je planiran deficit od 1,6 posto BDP-a, nakon 2,6 posto prethodne godine.
Sadašnja procjena za ovu godinu iznosi čak 3,2 posto.
Rusija proračunsku rupu popunjava novcem iz Nacionalnog fonda blagostanja te zaduživanjem na domaćem tržištu.
Državne banke kupuju državni dug
No Kremlj ima problema s privlačenjem privatnih kompanija i građana da svoj novac ulažu u državne obveznice.
Na posljednjoj aukciji ruskih državnih obveznica oko 84 posto ukupnog iznosa kupile su velike banke u državnom vlasništvu, navodi Prokopenko.
Moskva je posegnula i za povećanjem poreza. PDV je tijekom 2026. povećan na 22 posto, porez na dohodak povećan je godinu ranije, a od 2027. planira se i oporezivanje dividendi i prinosa na obveznice.
Drugim riječima, sve veći dio troška rata postupno se prelijeva na rusko gospodarstvo i stanovništvo.
Može li ekonomija zaustaviti Putina?
Unatoč rastu troškova, Aleksašenko zasad ne vidi gospodarski pritisak dovoljno snažan da bi Kremlj zbog njega morao završiti rat.
„Ne vidim nikakve probleme na financijskoj ili gospodarskoj strani koji bi Putina natjerali da zaustavi rat“, rekao je.
Smatra i da ruski predsjednik uglavnom oprezno povećava rashode, zbog čega ne očekuje nagli skok broja vojnika na bojištu. Dugoročna održivost ratne ekonomije drugo je pitanje.
No, prema Aleksašenkovoj procjeni, Putin zasad smatra da je gospodarska cijena koju Rusija plaća za nastavak rata prihvatljiva.
