'Ovo je najuspješnijih 100 dana bilo koje administracije u povijesti naše zemlje', tim je riječima američki predsjednik Donald Trump sinoć opisao početak svog mandata, obilježenog neuobičajenim potezima u diplomaciji, ali i velikom čistkom na unutarnjem planu.

Iako mu zbog nekih poteza pada popularnost, Trump najavljuje da je ovo što je napravio u 100 dana tek početak. 'Još niste ništa vidjeli', kazao je sinoć.

No ako je suditi po onome što je dosad poduzeo, nema dana u kojem nije šokirao svjetsku ili domaću javnost. Njegovih pet najvažnijih poteza za tportal je izdvojila profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i stručnjakinja za vanjsku politiku SAD-a Đana Luša.

Teritorijalne pretenzije

'Potez broj jedan njegova je želja za teritorijima drugih suverenih država. Spominjao je Panamu, Grenland i zadnje, iako je rekao da se šali, Kanadu kao američku saveznu državu. Time je otvorio Pandorinu kutiju u smislu da svaka država koja ima nekakve teritorijalne pretenzije može na ovaj način u javnosti izraziti svoju želju za dijelom teritorija neke druge suverene države. Tako je prešao liniju onoga što je bilo dosad normalno u međunarodnom poretku baziranom na međunarodnom pravu i na teritorijalnom suverenitetu država', kaže za tportal Luša.

Srećom, to je sve ostalo samo na riječima. Nije preuzeo Panamski kanal, no natjerao je Panamu da ograniči kineske gospodarske aktivnosti. Zaratio je riječima s Danskom oko Grenlanda, no i novi grenlandski premijer poslao mu je odbijenicu. Kanada je također odbacila njegove teritorijalne pretenzije.

Prepucavanje sa Zelenskim

No Trump nije samo šokirao svojim verbalnim posezanjem za teritorijem drugih država, već i komunikacijom s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

'Drugi potez koji će obilježiti njegovih prvih 100 dana politika je prema ratu u Ukrajini, kao i način na koji komunicira sa Zelenskim. Onaj susret u Ovalnom uredu između Vancea, Trumpa i Zelenskog nekako je najupečatljiviji dio njegova dosadašnjeg mandata. Iako neki sada spominju onu fotografiju sa Zelenskim s pogreba pape Franje, na mene je veći dojam ostavio onaj razgovor u Ovalnom uredu, kada je Trump odlučio na brzinu okončati rat jer je to obećao svojim biračima i svjetskoj javnosti, a i njegov državni tajnik i potpredsjednik stalno govore da ima drugog posla i da se mora okrenuti nekim drugim pitanjima. U to spada i uvjetovanje Ukrajini da prepusti teritorij koji je osvojila Rusija te je rekao da je SAD spreman priznati Krim kao dio Rusije. Time opet negira sve što je dosad bilo uobičajeno u međunarodnom poretku', navodi Luša.

Trgovinski rat: Politika kao biznis

Poslovnu zajednicu diljem svijeta ništa nije toliko uzdrmalo kao Trumpove vratolomije s carinama jer su njegove najave o njihovu uvođenju/obustavljanju danima rušile svjetske burze, a i Luša je carinski rat izdvojila kao treći potez koji je obilježio njegovih prvih 100 dana.

'Carinski rat divlja od prvog dana njegova mandata i on ustvari na dnevnoj bazi najavljuje carine. Tu je i način na koji je odredio da će voditi carinsku politiku prema određenoj državi - isključivo se fokusira na trgovinski deficit, pa prema tome i računa postotak carina. Onda je odlučio da ih ipak neće početi odmah uvoditi, već da će mu trebati neki vremenski odmak. U tom vremenskom intervalu između najave i konkretnog uvođenja carina, u skladu sa svojom reputacijom biznismena, bilateralno pregovara s različitim državnicima i traži najbolje pozicije za SAD. Trump je međunarodnu politiku nekako sveo na svoj biznis te ono što je radio u svijetu biznisa sada radi u međunarodnim odnosima', kaže Luša.

Obračun s Bidenovom ostavštinom

Svijet je možda bio fokusiran na Trumpove vanjskopolitičke poteze, no na unutarnjem planu ozbiljno je krenuo u brisanje Bidenove ostavštine, čime je, smatraju mnogi, itekako ugrozio neke uzuse američke demokracije, ali i ljudska prava.

'Kao četvrto spomenula bih tu borbu s neistomišljenicima i onim zbog čega su demokrati možda izgubili izbore jer su stavljali naglasak na taj woke pokret i na ravnopravnost na svim razinama društva. Trump je krenuo u borbu protiv toga donošenjem cijelog niza izvršnih uredbi kojima se onemogućava, kako on kaže, muškarcima da se uključuju u ženski sport te da LGBTQ+ osobe aktivno služe u američkoj vojsci. Zatim je isto tako krenuo u obračun s američkim sveučilištima zaprijetivši im obustavom financiranja ako na njima bude bilo kakvih političkih aktivizama koji se suprotstavljaju njegovim viđenjima američke politike i društva. Tu je i njegov stalni obračun s medijima koji ne dijele isti narativ i njegov način gledanja na svijet. To mu je na unutarnjem političkom planu definitivno obilježilo mandat', kaže nam Luša.

Spominje pritom i novo ministarstvo na čelu s Elonom Muskom, kao i ljude koje je postavio na mjesta ministara, za koje Luša kaže da su 'godinama slijepo slijedili Trumpa i bili mu vjerni sve ovo vrijeme dok se pripremao za drugi mandat'.

Migracijska politika

Uz šokove na vanjskopolitičkom i unutarnjem planu, nekako je u zapećku, izvan fokusa javnosti, ostalo pitanje migracijske politike, a Luša ga spominje kao peti potez.

'Trump je najavio deportaciju jako velikog broja ljudi koji su došli u SAD. Započeo je s tim procesom, no sada je dosta njih i pred američkim sudovima, na kojima će se voditi najvjerojatnije dugogodišnje parnice o tome jesu li ti ljudi legalno deportirani iz Amerike. Taj proces, koji je najavio, nije tako jednostavan i jednosmjeran kao što se pretpostavljalo. Postoji puno kočnica u američkom sustavu koje sprječavaju da se tako obračunava s građanima Sjedinjenih Američkih Država', kaže Luša.

Obećano - ispunjeno?

Pitanje deportacije migranata, pokazale su i same brojke, nije bilo toliko uspješno koliko se možda Trump nadao. U veljači je njegova administracija deportirala oko 11.000 migranata, manje nego što ih je Bidenova administracija deportirala u veljači 2021., kada je započela s radom. A iako je obećao riješiti rat u Ukrajini u roku od 24 sata, ni to se nije dogodilo.

'Njegovih prvih 100 dana bilo je toliko intenzivno da smo svaki dan imali situaciju koju se može analizirati. Trump je krenuo s ispunjavanjem svega što je obećao. Međutim i on je bio svjestan toga da su te nekakve pompozne najave bile dane više u kontekstu izborne kampanje. To da će okončati rat u 24 sata stvarno je bilo nemoguće. Nije to uspio ni u 100 dana i pitanje je koliko će još mjeseci i godina proći do završetka rata u Ukrajini. Drugo, najave vezane uz imigraciju nešto je što je odgovaralo Trumpu zbog američkog biračkog tijela, a predstavio je imigrante kao prijetnju za radna mjesta i za sigurnost Amerikanaca te ih je etiketirao kao nekakve zločince, pripadnike narkokartela i bandi. To je služilo toj svrsi, ali nakon što je krenuo s time vidi se da to nije baš tako jednostavno i da ne može deportirati apsolutno svakoga iz SAD-a, jer to je proces koji jako dugo traje i za koji moraš imati cijelu infrastrukturu', kaže Luša.

Slična je stvar s carinama te je također shvatio da to nije tako jednostavno.

'Tu vidimo velike probleme jer se treba postaviti prema svakoj državi pojedinačno. Amerika sa svakom državom ima različite trgovinske rezultate i uvozi različite sirovine, minerale, a onda sve to treba posebno ispeglati u bilateralnim razgovorima. Započeo je sve ono što je obećao, međutim trebao bi više od jednog mandata da realizira i dio onoga što je namjeravao', zaključuje Luša.