François Englert preminuo je 18. lipnja, potvrdila je njegova obitelj belgijskoj javnoj televiziji RTBF. Bio je jedan od najutjecajnijih fizičara 20. i 21. stoljeća, a 2013. godine dobio je Nobelovu nagradu za fiziku zajedno s britanskim znanstvenikom Peterom Higgsom.

Njegov život obilježila je potraga za odgovorima na neka od najvažnijih pitanja moderne fizike. Još 1964. godine, zajedno s belgijskim fizičarom Robertom Broutom, razvio je teoriju koja je predvidjela postojanje čestice danas poznate kao Higgsov bozon. Upravo ta čestica omogućuje drugim elementarnim česticama da imaju masu, zbog čega se smatra jednom od temeljnih sastavnica svemira.

Iako je Englert među prvima matematički dokazao njezino postojanje, čestica je ime dobila po Peteru Higgsu, koji je svoj rad objavio dva tjedna kasnije. Sam Englert godinama je umanjivao važnost te činjenice, govoreći da mu ime čestice nikada nije bilo posebno važno.

Postojanje Higgsova bozona konačno je potvrđeno 2012. godine u Velikom hadronskom sudaraču u CERN-u kod Ženeve, što je predstavljalo jedno od najvećih znanstvenih otkrića modernog doba.

Englert je rođen 1932. godine u Etterbeeku kraj Bruxellesa u židovskoj obitelji poljskog podrijetla. Preživio je Holokaust, a tijekom bogate karijere radio je na Sveučilištu Cornell u SAD-u i na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu (ULB), gdje je ostavio dubok trag kao profesor i istraživač.

Godine 2014. belgijski kralj dodijelio mu je plemićku titulu baruna, a iste godine jedna od kugli Atomiuma u Bruxellesu dobila je njegovo ime.

'Posvetio je život razotkrivanju najdubljih tajni svemira. To je činio s preciznošću, znatiželjom i elegancijom koje su inspirirale generacije fizičara', poručila je rektorica ULB-a Annemie Schaus.

Iza Françoisa Englerta ostalo je petero djece, brojni znanstveni radovi i nasljeđe koje je trajno promijenilo način na koji čovječanstvo razumije svemir.