Ovo su, prema viđenju uglednog portala Politico, zasad četiri najznačajnija zaključka nakon hrvatskih izbora.

1) Hrvatsku čekaju teški pregovori o koaliciji za formiranje stabilne Vlade

Pregovori bi se mogli otegnuti mjesecima; vodećim strankama Ustav dopušta maksimalno po dva mjeseca za pokušaj formiranja Vlade.

Strani diplomati kažu da dvije glavne stranke nastoje ohrabriti da nadiđu svoje ukorijenjene međusobne averzije i formiraju veliku koaliciju u njemačkom stilu. No dvije vodeće stranke ne dijele samo povijest i kultura, već i politički programi. Bilo bi jako teško uvjeriti SDP-ovog premijera Zorana Milanovića da odstupi - što mnogi smatraju preduvjetom za sudjelovanje HDZ-a u koaliciji - a jednako tako SDP će se odupirati imenovanju HDZ-ovog Tomislava Karamarka vođom, piše Politico, dodajući da je hrvatski politolog Dejan Jović rekao kako je velika koalicija 'potpuno nemoguća'.

Most nezavisnih lista prošao je bolje od očekivanja. Doživljavalo ga se vjerojatnim koalicijskim partnerom HDZ-a, no visoki HDZ-ov političar kazao je u nedjelju za Politico da su mostaši 'gotovo deluzionalni' te s 'ridikuloznom agendom'.

2) Gospodarski izgledi i dalje su sumorni

Prema Europskoj banci za obnovu i razvitak, hrvatsko gospodarstvo ove godine rast će tek 0,9 posto, a iduće godine 0,5 posto. Nezaposlenost je na 16 posto, a javni dug gotovo da je dosegao 90 posto BDP-a. Hrvatska se usteže od poboljšanja u poslovnom ozračju, liberalizacije radnog zakonodavstva i porezne reforme - što bi moglo potaknuti rast. SDP-ova kampanja temeljila se na hvalospjevima o gospodarskom oporavku i prijetnjama o rezovima pod HDZ-om. HDZ je započeo kampanju pozivima na bolne rezove, no taj je ton isključen čim se uvidjela njegova nepopularnost. Stranački dužnosnici privatno kažu da ostaju vjerni smanjenju deficita i uvođenju probiznis-zakonodavstva.

U nedjelju navečer Nomurin analitičar Timothy Ash ocijenio je izborni rezultat 'vjerojatno najgorim scenarijem iz tržišne perspektive' jer bi dugotrajni pregovori o koaliciji mogli odugovlačiti reforme.

3) Izbori vjerojatno neće dramatično utjecati na izbjegličku krizu

Milanovićeva vlada dobila je međunarodno priznanje i široku podršku domaće javnosti za svoju politiku prema izbjeglicama i migrantima. HDZ je u kampanji flertovao s protuizbjegličkom retorikom dok je konzervativna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sugerirala da Hrvatska podigne ogradu poput susjedne Mađarske. No ta poruka nije se baš dobro primila kod birača, kojima su još svježa sjećanja na izbjeglice iz jugoslavenskih ratova u 90-ima.

4) Oprez oko usporedbi s Poljskom i Mađarskom

HDZ-ovo gromko domoljublje, društveni konzervativizam i napadi na SDP-ove komunističke korijene naveli su neke da ih dožive dijelom populističko-nacionalističkog vala koji mete središnju Europu, uključujući Stranku prava i pravde u Poljskoj te Fidesz u Mađarskoj. Nelagoda koji liberali osjećaju u odnosu na HDZ i njegovog čelnika nije različita od one koju osjećaju mnogi liberalni Poljaci i Mađari u pogledu svojih vlada.

Mađarski premijer Viktor Orban javno je podržao Karamarka kao jedinog koji može zaštititi Hrvatsku od 'masovnog vala migranata koji ugrožava državu'. Međutim čini se da ta intervencija nije bila važan faktor u kampanji. Također, HDZ je uglavnom vladao Hrvatskom u njezinih 24 godine neovisnosti pa teško da je riječ o populističkom pokretu koji je ujedno protiv establišmenta. Ova stranka ne planira uvesti porez bankama poput Fidesza i Stranke prava i pravde, a osim toga je proeuropska. Dok HDZ-ova retorika i povijest vladanja Hrvatskom za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji sugeriraju da bi mogli imati problematičnije odnose sa Srbijom, iza kulisa su odnosi srdačni i Karamarko inzistira na tome da može poslovati s Beogradom, u kojem su na vlasti bivši ultranacionalisti.