Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je u razgovoru za francuski L'Express ocijenio da on ne bi danas bio premijer neovisne države da je Hrvatska prije 30 godina prepustila svoj teritorij kao što neki to danas očekuju od Ukrajine.
Plenković je u Parizu bio jedan od govornika na Velikom kolokviju L'Expressa. Ovogodišnji događaj tog francuskog tjednika, smatranog medijem ideološki svrstanom na desni centar, održao se na temu 'Razlozi za nadu'.
Prije hrvatskog premijera na skupu su govorili pojedinci poput slavnog kanadskog psihologa Stevena Pinkera, bivšeg francuskog ministra i europskog povjerenika Thierryja Bretona, ali i Omara Dhiaba, kuhara u restoranu s Michelinovom zvjezdicom koji je govorio o budućnosti gastronomije.
L'Express će kasnije u ponedjeljak Plenkoviću uručiti priznanje koju su proteklih godina dobili i Kaja Kallas, tada estonska premijerka, a danas šefica diplomacije EU-a te predsjednik Litve Gitanas Nauseda.
Predsjednik hrvatske vlade u razgovoru s glavnim urednikom svjetske rubrike francuskog tjednika govorio je o hrvatskom iskustvu, ali i izazovima s kojima je Europa danas suočena.
Francuza je zanimala hrvatska perspektiva rata u Ukrajini s obzirom na ono što je proživjela devedesetih.
Plenković je podsjetio da Hrvatska u srijedu obilježava 35. obljetnicu pada Vukovara, prvog europskog grada potpuno sravnjenog sa zemljom nakon Drugog svjetskog rata, što podsjeća na Mariupolj u Ukrajini.
Poštivanje teritorija suverenih država
Premijer je rekao da su Hrvati proživjeli ono što Ukrajinci proživljavaju danas te da stoga postoji velika solidarnost, uz izravno iskustvo generacija koje su doživjele ratove.
Govoreći o Ukrajini, Plenković je rekao da je ključno zadržati princip poštivanja teritorija suverenih država usprkos političkim pritiscima, jer se u suprotnom „možemo zapitati koja je zemlja iduća žrtva agresije”.
Premijer je rekao da on sigurno ne bi bio u ponedjeljak u Parizu kao predsjednik vlade neovisne države da je Hrvatska prije 30 godina pod pritiskom prepustila dio svog teritorija.
„I zato treba voditi računa da se velike odluke ne donose pod međunarodnim pritiskom kakav danas postoji”, naglasio je.
Suprostavljanje predatorima
Na pitanje ima li Europa snagu suprotstaviti se „predatorima”, Plenković je podsjetio da je BDP Europske unije 21 bilijuna eura, a Rusije 2,6 bilijuna.
„Ta razlika je ipak značajna”, naglasio je hrvatski premijer, pa dodao da je Europa počela više ulagati u obranu.
Hrvatski obrambeni proračun iduće bi godine trebao premašiti dvije milijarde eura, što je četverostruko više nego 2016., kad je on postao premijer, kazao je.
„To donekle pokazuje kakve su financijske, vojne, investicijske i proizvodne projekcije europskog kontinenta”, dodao je Plenković.