Sprovod Ratka Mladića uz najviše državne počasti i prisutnost najviših dužnosnika srpske vlade šokirao je cijeli prostor bivše Jugoslavije. Bosna i Hercegovina odgovorila je protjerivanjem dvojice srpskih diplomata iz Sarajeva, Vlada i oporba u Hrvatskoj su najoštrije osudile organiziranje sprovoda na taj način, no reakcija Europske unije bila je prilično mlaka. Zbog svega toga hrvatski eurozastupnici pogurali su kratku raspravu o Mladiću u utorak u Europskom parlamentu, u kojem je usuglašen stav da Srbija ima europski put, ali da se mora suočiti sa svojom prošlosti, a nijekanju genocida i veličanju ratnih zločina u Uniji nema mjesta.

Uz eurozastupnike koji su govorili o ovom problemu, Željana Zovko (HDZ/EPP) poslala je pismo povjerenici za proširenje Marti Kos. Zovko je u utorak ujutro rekla da Komisija od Srbije očekuje poštovanje dostojanstva žrtava te da je poricanje genocida nedopustivo. Iz Komisije su rekli Zovko da će Mladićev sprovod uzeti u obzir u sljedećem godišnjem izvješću o proširenju te da Srbija nije poduzela nikakve korake prema integraciji u šengenski prostor.

Sama Kos je u kratkoj raspravi u Strasbourgu potvrdila to, a u razgovoru za tportal u utorak Zovko je rekla da je zadovoljna odgovorom koji je dobila iz Europske komisije. Ipak, napomenula je da HDZ-ovi eurozastupnici moraju nastaviti pritisak kako na Kos, tako i na predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen.

'Zapanjujuća je slika u kojoj gledamo kako Srbija organizira vojne počasti za čovjeka koji je odgovoran i za Srebrenicu i za Škabrnju. Prije svega vodim računa o tome da hrvatska manjina u Republici Srbiji bude zaštićena i zbog toga ne dajem neke ekskluzivne izjave. Ali kroz amandmane i izvješća te rad s Komisijom inzistiram na tome da sudbina naših nestalih osoba konačno bude otkrivena, da se otvore arhivi Udbe i KOS-a, na čemu radim dug niz godina', kazala je Zovko za tportal.

Kaznenu odgovornost ne bi smio izbjeći ni Porfirije

Razgovarali smo u utorak ujutro prije parlamentarne rasprave, a iščekujući sjednicu, Zovko je jasno poručila da Srbija mora kazniti veličanje ratnih zločina. Kako smo kasnije provjerili, članak 387. srpskog kaznenog zakona u stavku pet jasno navodi kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora za svakog tko 'javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina'.

Pritom se u njemu ističe da to može dovesti do 'nasilja ili izazivanja mržnje', konkretno: 'ukoliko su ta kaznena djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog kaznenog suda'. Dakle zakonski je to riješeno, samo je pitanje provedbe, a Zovko je istaknula i političku dimenziju Mladićeva sprovoda.

'Srbiji se više ne smije gledati kroz prste. Ona ne može više otvarati pregovore niti ih otvara. Ova debata i sve ove posljedice uoči izbora u Srbiji služe kao poligon za izbornu kampanju vladajućoj stranci i svima onima koji su sudjelovali u ovome. Ono što mi možemo je reći da to gledamo i da ovo neće proći nezaboravljeno, bez obzira na to tko će biti na vlasti u Srbiji', istaknula je Zovko.

Osim toga, Srpska pravoslavna crkva, na čelu s patrijarhom Porfirijem, igrala je veliku ulogu u veličanju Mladića. Upitana o tome, Zovko ističe da kao vjernica ne bi nikada osudila crkvu niti bi Europska unija to mogla učiniti, no istaknula je da vjerski vođe ne smiju manipulirati osjećajima vjernika i moraju biti kazneno odgovorni.

'Ako napadate crkvu, onda dižete tenzije kod ljudi i onda se oni grupiraju oko te vjere. Ovdje nije problem sukob civilizacija niti vjerski sukob. Ovdje je problem korištenje crkvene pozicije za manipuliranje ljudima i širenje političke ideologije koja je osuđena pred Haškim sudom. Svatko tko koristi ovu situaciju i krije se iza uniforme koju nosi kazneno je odgovoran', naglasila je Zovko.

Hrvatskoj je u interesu Srbija u EU: 'Nema ulaska za zapadni Balkan bez pomirljive komunikacije'

Kao zastupnica u Europskom parlamentu, Zovko je zamjenica u Odboru za međunarodnu trgovinu (INTA) te je u izaslanstvima za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, uključujući Parlamentarni odbor EU-a i Bosne i Hercegovine za stabilizaciju i pridruživanje, kao i Parlamentarni odbor EU-a i Kosova za stabilizaciju i pridruživanje.

Upitana kako situacija s Mladićem i reakcija EU-a utječe na odnose tih zemalja s Europom, Zovko ističe da očekuje od Von der Leyen da u svojem govoru o stanju Unije spomene proširenje te se osvrne upravo na BiH i Kosovo.

Naravno, pitanja ratne prošlosti i dalje su relevantna za cijeli zapadni Balkan.

'Smatram da zapadni Balkan neće moći napredovati ako se ne postigne konsenzus o prošlosti. Niti Srbija niti Crna Gora i ostale zemlje ne mogu očekivati ulazak u EU dok komunikacija ne bude unisona i pomirljiva', rekla je Zovko.

Kod BiH je kao bitnu stavku spomenula i pitanje Hrvata i njihova preglasavanja, a unatoč porukama hrvatskih zastupnika na raspravi u Strasbourgu da Srbija ne može ući u EU dok se ne suoči sa svojom prošlosti, Zovko kaže da je Hrvatskoj u interesu da se Srbija jednog dana pridruži Uniji.

'Prije svega radi sigurnosti. Vidjeli ste što se dogodilo u Ceuti s migrantima i u slučaju država na granici s Europskom unijom, odakle će migrantski valovi najprije stizati u Republiku Hrvatsku. Znači, tu je sigurnost naših građana u pitanju. Stoga smo zagovornici Srbije u EU, kao i Rumunji za Moldaviju ili Poljaci za Ukrajinu', objasnila je Zovko zašto je to 'prioritet svih prioriteta'.

Muke sa srpskom propagandom: 'U Londonu sam se svađala sa studentskim kolegama'

S druge strane, Zovko upozorava da je Europi teško objasniti kroz što je sve naša zemlja prošla, a prisjetila se i osobnog iskustva u razdoblju u kojem nitko nije bio na strani Hrvatske.

'Bila sam izbjeglica i studentica u Londonu. Prosvjedovala sam i govorila o onome što se događa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te sam imala sukobe sa svojim kolegama na sveučilištu. Bili su indoktrinirani novinama i propagandom koju je širio Milošević', rekla je Zovko.

Ocijenila je da je Hrvatska mnogo toga napravila u objašnjavanju situacije europskim partnerima, no s druge strane kaže da Srbija 'i danas itekako ima osjećaj za javnu diplomaciju i manipuliranje medijima te žele promijeniti sliku kao da su oni bili žrtve'.

Francuska produbljuje suradnju, Zovko nezadovoljna Macronom: 'Uništio je Republikance'

Jedan od primjera u kojima se čini da poruke iz Hrvatske ne dopiru je i Francuska. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić bio je prošlog tjedna u posjetu francuskom kolegi Emmanuelu Macronu te je dogovoreno produbljenje suradnje između dviju država. Eurozastupnica iz redova EPP-a naglasila je i to da Srbija ima snažnu dijasporu u toj zemlji.

Još nam je u svibnju u Strasbourgu francuski pravnik hrvatskih korijena Marc Gjidara rekao da Francuska baš i nije bila sklona Hrvatskoj. Sa svoje strane, Zovko navodi da se ne može država poistovjećivati sa svojim političarima. Tako je kritizirala bivšeg francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda jer nije želio intervenirati u vojni sukob na Balkanu, ali zato iznimno cijeni njegova nasljednika Jacquesa Chiraca zato što je dolaskom na vlast 1995. godine okrenuo ploču. U ocjeni Macrona nije dvojila kome je sličniji od dvojice francuskih lidera devedesetih godina.

'Nisam nikad bila ljubiteljica Macrona. On je iz grupe liberala, uništio je Republikance u Francuskoj i nema osjećaj za ono što je ključno i bitno Hrvatskoj, inače se ne bi tako ponašao u ovim ključnim trenucima', rekla je Zovko, navodeći da je Maron potekao od Mitterrandovih socijalista te je sumnjala u njegove dobre namjere.

Bruxelles nas mora čuti: 'Mi smo najveći stručnjaci za jugoistočnu Europu'

S druge strane, Hrvatska je danas, unatoč svim izazovima, članica Europske unije i upravo je makar i vrlo kratkom raspravom o Mladiću u Europskom parlamentu dobila alat za guranje nacionalnih interesa koji ranije nije imala. Upravo na temi zapadnog Balkana Zovko vjeruje da Hrvatska ima priliku nametnuti se na europskoj sceni, tim više što oko pitanja kao što je Mladić nema razilaženja među 12 eurozastupnika iz Hrvatske, zbog čega je našoj sugovornici vrlo drago.

'Apsolutno. To je nacionalno pitanje. Hrvatskoj javnosti, primjerice, nije interes indopacifička strategija, a ja je pozdravljam jer sam izvjestiteljica Europskog parlamenta za odnose s Australijom, ali malo je prepotentno razmišljati o tome da smo stručnjaci u tom području ako nemamo svoju flotu u Indijskom oceanu. No mi smo najveći stručnjaci za jugoistočnu Europu i tu je naš glas najbitniji', zaključila je Zovko za tportal.