Iako još nije ni kraj studenog zbog zagrijavanja stratosfere, polarni vrtlog koji drži hladan arktički zrak već se raspao. Kako se to dogodilo najranije u povijesti praćenja meteoroloških fenomena, stručnjaci su zbunjeni i nisu sigurni hoće li to dovesti do oštrih zima s puno snijega ili hladnoća bez oborina
Polarni vrtlog, klimatološki fenomen koji zadržava hladan zrak iznad Sjevernog pola, raspao se ranije nego ikad u povijesti meteoroloških mjerenja. U godini u kojoj su diljem svijeta srušeni rekordi temperature zraka i mora, ova pojava donosi novu neizvjesnost među stručnjacima.
"Ovo je možda još jedan primjer ili simptom Zemljinog sustava koji radi stvari koje prije nismo vidjeli", rekao je za Financial Times Tim Stockdale, glavni znanstvenik Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Ovog su tjedna vjetrovi u stratosferi znad Sjevernog pola, koji inače pušu prema zapadu, promijenili smjer. Uzrok je naglo stratosfersko zagrijavanje. Kako je protekli listopad, prema podacima europskog programa Copernicus, bio najtopliji u povijesti mjerenja, meteorolozi i klimatolozi tvrde da je raspad polarnog vrtloga zapravo još jedna prekretnica u eri globalnog zagrijavanja i neobičnih promjena klime.
Moguće nove zimske 'zvijeri'
Britanski meteorološki zavod raspad polarnog vrtloga dovodi u vezu s rekordno snažnim El Niñom, koji s tropskog dijela Pacifika otpušta toplinu koja putuje kroz atmosferu i može izazvati naglo stratosfersko zagrijavanje i oluje na udaljenim područjima.
Inače, raspad polarnog vrtloga ranije je dovodio do prodora vrlo hladnog i suhog zraka s Arktika prema Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Tako je bilo i sa "Zvijeri s istoka", koja je 2018. godine smrznula središnju i zapadnu Europu ili s ovogodišnjim hladnim prodorom koji je donio jednu od najhladnijih zima unazad više od 100 godina u New Yorku.
Hoće li biti snijega?
No, pitanje je hoće li se to i sad dogoditi. Naime, početkom klimatološke zime arktički zrak još nije toliko hladan.
"To bi moglo dovesti do uvjeta pogodnih za snijeg u nadolazećim tjednima", rekao je Scott Osprey s Nacionalnog centra za atmosferske znanosti i Sveučilišta u Oxfordu, upozorivši da bi kasnije tijekom zime moglo biti još iznenađenja, osobito ako dođe do drugog naglog zagrijavanja stratosfere.
Ipak, treba reći da raspad polarnog vrtloga može rezultirati i s manjom količinom oborina, što može dovesti do problema u akumuliranju vode i poljoprivredi nakon vrućeg ljeta.
"Utjecaj ovih događaja može trajati tjednima i mjesecima te utjecati ne samo na Europu već i na Sjevernu Ameriku i sjevernu Aziju“, zaključila je Regan Mudhar, istraživačica sa Sveučilišta u Lausannei.