Rast cijena energenata povezan je sa strahom da bi sukob mogao poremetiti opskrbu naftom i plinom iz regije Perzijskog zaljeva, posebno kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi oko petine svjetske trgovine naftom.

Kritika američke politike

Norveški premijer Jonas Gahr Støre i ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide su kritizirali početne napade na Iran, ali i iransku odmazdu koja nije bila usmjerena samo na Izrael nego i na nekoliko drugih zemalja na Bliskom istoku, javlje NE.no

Kritika izraelske agresije, kao i one američke, zemlje koja se dugo smatrala najvažnijim norveškim saveznikom, izazvala je oštre reakcije izraelskog veleposlanstva u Oslu. Izrael trenutačno nema veleposlanika u Norveškoj, ali je otpravnik poslova Eytan Halon ocijenio da su norveške kritike ‘razočaravajuće’ i da nisu utemeljene u stvarnosti. Zapitao se ‘na kojoj strani povijesti’ Norveška želi stajati te ustvrdio da se norveški stav razlikuje od stavova drugih europskih država.

Støre u međuvremenu ne misli da će se Norveška izravno uključiti u rat. ‘Nemamo baze u toj regiji’, rekao je. ‘Imamo neke obrambene snage koje su pridonosile stabilizaciji Iraka, ali ovo nije rat u kojem bi Norveška trebala sudjelovati.’

Ipak, Norveška već osjeća posljedice sukoba, ne samo zbog svoje velike industrije nafte i plina. Tvrtke poput Norsk Hydroa, koje pogone za proizvodnju aluminija u Bahreinu, Kataru i Emiratima, kao i norveška brodarska industrija, riskiraju da se nađu u središtu sukoba. Nekoliko naftnih tankera u norveškom vlasništvu ili pod norveškim upravljanjem ostalo je u Perzijskom zaljevu nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac, dok su drugi bili izloženi projektilima u Omanskom zaljevu. Većini je naređeno da ostanu na sidrištu, jer se to smatra najsigurnijim za posadu i teret.

Akutna kriza

U međuvremenu su se u Norveškoj izvoznici lososa i druge svježe ribe suočili s ‘akutnom krizom’ u pokušaju da pokvarljive proizvode dopreme na tržišta u Aziji. Zračni prostor iznad Rusije zatvoren je otkako je Rusija prije četiri godine napala Ukrajinu, zbog čega većina letova mora ići preko Bliskog istoka. Budući da su sada i tamošnje zračne luke uglavnom zatvorene, transportni kanali ozbiljno su poremećeni.

Dok su cijene dionica norveških tvrtki povezanih s naftom, plinom i pomorstvom rasle zbog viših cijena energenata i prijevoznih tarifa, dionice zrakoplovnih kompanija pale su. Norvežani se također pripremaju na rast cijena goriva, hrane i zračnih putovanja.

Urušavanje svjetskog poretka

Najvažniji je ipak osjećaj da se svjetski poredak kakav su poznavali postupno urušava, dok Donald Trump u Washingtonu i na globalnoj sceni agresivno nameće svoju politiku. Kako je Eide rekao u obraćanju norveškom parlamentu ovoga tjedna, Povelja Ujedinjenih naroda bila je temelj međunarodnog prava, NATO je trebao štititi Sjevernu Ameriku i Europu, Vijeće Europe nadziralo je provedbu ljudskih prava, Europa je gradila gospodarsku integraciju, a slobodna trgovina poticala je širok gospodarski razvoj.

Sada Trump prijeti svemu tome. U najmanju ruku, dodao je, ‘svjedočimo snažnoj promjeni smjera američke politike. Vidimo nepredvidljivije SAD-e.’ Tijekom protekle godine, rekao je, ‘vidjeli smo više primjera kako i SAD dovodi u pitanje zabranu zlouporabe moći prema načelima vladavine prava, ali i suverenitet drugih država’.