novi hladni rat?

'Ovo sad postaje ozbiljno': Amerika priprema veliko povlačenje iz Europe

31.07.2026 u 19:32

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Sjedinjene Države pripremaju jedno od najvećih preslagivanja svoje vojne prisutnosti u Europi u posljednjih nekoliko godina

Administracija predsjednika Donalda Trumpa u idućih šest mjeseci dovršit će globalnu reviziju rasporeda američkih snaga, poznatu kao 'Force Posture Review', a prvi signali iz Washingtona upućuju na to da će europski saveznici morati preuzeti znatno veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.

Iako konačne odluke još nisu donesene, sve je više pokazatelja da će dio američkih vojnika i ključne vojne opreme biti premješten iz Europe prema drugim kriznim žarištima, ponajprije Indo-Pacifiku i Bliskom istoku.

Španjolska bi mogla biti najveći gubitnik

Prema informacijama Handelsblatta, među zemljama koje bi najviše mogle osjetiti posljedice nalazi se Španjolska. Washington navodno razmatra povlačenje oko 2000 američkih vojnika iz tamošnjih baza, čime bi više od polovice američkog vojnog kontingenta napustilo zemlju.

Prema izvorima upoznatima s razgovorima, takav bi potez bio svojevrsna kazna vladi premijera Pedra Sáncheza nakon što Madrid nije dopustio korištenje zajedničkih baza Rota i Morón za američke napade na Iran. Američka administracija zasad nije službeno potvrdila takve planove.

Europa više nije prvi prioritet

U Pentagonu više ne skrivaju da se ameriški strateški fokus ubrzano seli prema Kini. Zamjenik ministra obrane za politiku Elbridge Colby ovoga je tjedna najavio da će Europa uskoro morati preuzeti glavnu odgovornost za vlastitu konvencionalnu obranu.

Predsjednica Odbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta Marie-Agnes Strack-Zimmermann upozorila je da se europske države više ne mogu oslanjati na pretpostavku da će povećanje obrambenih izdvajanja biti dovoljno kako bi zadržale dosadašnju razinu američke zaštite.

'Povlačenje SAD-a sada dobiva zamah', upozorila je, dodajući da su rat u Iranu i sve izraženije suparništvo s Kinom potpuno promijenili američke prioritete.

Ratovi iscrpljuju američke zalihe

Dodatni razlog za promjene predstavljaju ozbiljno smanjene američke zalihe protuzračne obrane. Prema analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), od početka rata s Iranom američke su zalihe projektila Patriot pale za oko 65 posto, dok je broj projektila THAAD smanjen za gotovo 40 posto.

Stručnjaci upozoravaju da će biti potrebne godine kako bi se proizvodnja vratila na razine prije sukoba te da američka vojna industrija više ne može istodobno zadovoljiti potrebe SAD-a, Ukrajine i europskih saveznika.

NATO pokušava smiriti saveznike

U Bruxellesu nastoje izbjeći dojam da je riječ o američkom napuštanju Europe. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte posljednjih mjeseci naglašava da Trump zapravo jača Savez prisiljavajući europske članice na veća ulaganja u obranu.

I unutar NATO-a prevladava procjena da će dio američkih snaga biti preraspoređen zbog novih globalnih prioriteta, prije svega prema Indo-Pacifiku, gdje Washington Kinu smatra najvećim dugoročnim sigurnosnim izazovom.

No u američkom Kongresu svi nisu oduševljeni takvim planovima. Republikanski predsjednici odbora za oružane snage Roger Wicker i Mike Rogers upozorili su da bi prebrzo povlačenje moglo oslabiti odvraćanje Rusije i ohrabriti Vladimira Putina.

Njemačka zasad ostaje ključna

Za razliku od Španjolske, Njemačka će vjerojatno biti manje pogođena. Američka baza Ramstein i dalje ima ključnu ulogu u operacijama SAD-a na Bliskom istoku, u Africi i drugim dijelovima svijeta te predstavlja glavno logističko središte američkog ratnog zrakoplovstva.

Prema podacima Pentagona, krajem prošle godine u Njemačkoj je bilo stacionirano više od 36.000 američkih vojnika, odnosno više od polovice svih stalno raspoređenih američkih snaga u Europi.

Ipak, već je potvrđeno da će oko 5000 američkih vojnika napustiti Njemačku, uključujući oklopnu brigadu i postrojbu predviđenu za upravljanje američkim dalekometnim raketnim sustavima. Berlin zato ubrzano pokušava popuniti prazninu kupnjom američkih projektila Tomahawk i razvojem vlastitih europskih sustava dugog dometa.

Novi hladni rat?

Američki konzervativni analitičari smatraju da Washington zapravo provodi dugoročnu strategiju prilagodbe novom globalnom poretku. Kako ističe Peter Rough iz Insituta Hudson, glavni cilj nije napuštanje Europe, nego postupno oslobađanje američkih resursa za moguće buduće sučeljavanje s Kinom.

'Izvan administracije prevladava osjećaj da se pripremamo za novi hladni rat', rekao je Rough, usporedivši današnji Suvalki koridor na granici Poljske i Litve s nekadašnjim njemačkim koridorom Fulda, jednim od ključnih mogućih bojišta tijekom Hladnog rata.

Redovita revizija rasporeda američkih snaga trebala bi završiti tijekom idućih šest mjeseci. Hoće li Europa ostati bez značajnog dijela američkog vojnog kišobrana ili će se raditi tek o ograničenom preslagivanju snaga, pokazat će odluke koje će Washington donijeti do kraja godine.