Španjolska je osudila 'sebične, polarizirajuće i protuzakonite' reakcije dijela europskih vlada nakon što je oko 60.000 migranata iz Maroka ušlo u Ceutu. Madrid tvrdi da je granicu stavio pod nadzor za manje od 48 sati i spriječio njihov odlazak prema kopnenoj Europi, a Italija, Finska, Danska i Češka traže oštriji odgovor zbog najvećeg migrantskog vala koji je pogodio španjolsku enklavu na sjeveru Afrike
Gotovo svi migranti koji su 30. srpnja kopnom i morem ušli u Ceutu u međuvremenu su se vratili u Maroko, objavile su španjolske vlasti. Ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u subotu da je broj poginulih tijekom masovnih prelazaka porastao na najmanje 67.
Ljudi su stradavali tijekom plivanja oko graničnih ograda, u stampedu i drugim pokušajima ulaska u grad. Španjolske vlasti procjenjuju da je granicu pokušalo prijeći između 50.000 i 60.000 ljudi, što je broj usporediv s velikim dijelom ukupnog stanovništva Ceute.
Španjolska je na granicu poslala vojsku, dodatne policijske snage, dronove, ronioce i plovila. Pojačano je osiguranje i druge španjolske enklave u sjevernoj Africi, Melille, gdje su također zabilježeni pokušaji prelaska granice. Grande-Marlaska izjavio je da se stanje u Ceuti gotovo vratilo u normalu. 'Gotovo svi već su napustili Ceutu', rekao je, dodajući da su trgovine ponovno otvorene i da su posljedice masovnog ulaska uglavnom sanirane.
Španjolska je počela postavljati i oko 500 metara dugu plutajuću pomorsku prepreku kako bi otežala nove pokušaje ulaska u enklavu morskim putem. No iako se stanje na terenu smiruje, politički i diplomatski spor među europskim državama tek se rasplamsao, piše BBC.
Italija vratila kontrole za dolaske iz Španjolske
Italija je na mjesec dana ponovno uvela kontrole za dio putnika koji u zemlju dolaze iz Španjolske zračnim i pomorskim putem. Premijerka Giorgia Meloni prizore iz Ceute nazvala je 'šokantnima' te upozorila da nekontrolirani ulazak tolikog broja ljudi predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Mjera se ne odnosi na španjolske državljane ni druge građane Europske unije, nego uključuje ciljane provjere državljana trećih zemalja koji iz Španjolske dolaze u Italiju. Rim, dakle, nije potpuno zatvorio granicu niti ukinuo slobodno kretanje građanima Unije.
Madrid je nakon talijanske odluke pozvao talijanskog veleposlanika na razgovor. Španjolski ministar vanjskih poslova poručio je da njegova zemlja od europskih partnera očekuje solidarnost, a ne ‘stranačku demagogiju’.
Finska ministrica unutarnjih poslova Mari Rantanen objavila je da je pokrenula pripreme za ponovno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola ako se za tim pojavi potreba. Pozvala je europske države da podrže talijanski potez. Danska premijerka Mette Frederiksen zatražila je da Europska unija razmotri sve mogućnosti, uključujući privremenu suspenziju dijela schengenske suradnje sa Španjolskom.
Češki premijer Andrej Babiš otišao je korak dalje i pozvao na privremeno suspendiranje španjolskog članstva u schengenskom prostoru. Francuska je pojačala provjere na granici sa Španjolskom i najavila slanje dodatnih policajaca, a portugalski premijer Luís Montenegro rekao je da razmatra jači nadzor granice.
Sanchez: Granicu smo vratili pod nadzor za manje od 48 sati
Španjolski premijer Pedro Sanchez u pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen rekao je da je zabrinut zbog ponašanja dijela europskih vlada. Naveo je da je Španjolska u manje od 48 sati ponovno uspostavila nadzor nad granicom, pružila pomoć ljudima koji su stigli u Ceutu i spriječila neovlašteno kretanje prema kopnenom dijelu Europe.
Većina europskih zemalja pokazala je podršku i solidarnost, poručio je Sanchez, dok su neke vlade odlučile napasti Španjolsku, vođene 'predrasudama, lažnim vijestima, neznanjem ili političkim interesom'. 'Europska unija ne može si dopustiti ovakvu sebičnu, polarizirajuću i protuzakonitu reakciju', napisao je.
Sanchez je zatražio hitan sastanak europskih ministara unutarnjih poslova kako bi države potvrdile da je zaštita vanjskih granica zajednička odgovornost svih članica. Ministri će o stanju u Ceuti raspravljati u utorak 4. kolovoza, na izvanrednoj videokonferenciji.
Hitne razgovore zatražile su i 22 od 27 država članica. U zajedničkom pismu izrazile su 'ozbiljnu zabrinutost' zbog događaja u Ceuti, pozdravile suradnju Španjolske i Maroka pri povratku migranata te pozvale na aktiviranje europskih mehanizama pomoći. Cilj sastanka trebao bi biti pronalaženje zajedničkog odgovora, pomoć Španjolskoj u održavanju kontrole nad granicom i sprečavanje novih nekontroliranih prelazaka.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prizore iz Ceute nazvala je 'neprihvatljivima'. 'Ne možemo dopustiti da bilo tko ulazi u našu Uniju bez poštivanja naših pravila', poručila je. Njemački kancelar Friedrich Merz podržao je nastojanja Španjolske da spriječi nastavak neregularnih migracija prema europskom kopnu te zatražio od Maroka da odmah prihvati svoje državljane koji nemaju pravo ostati u Ceuti. Britanski premijer Andy Burnham rekao je da je razgovarao sa Sanchezom i da Ujedinjeno Kraljevstvo pruža pomoć u okviru svojih mogućnosti. Burnham je britanski premijer postao 20. srpnja 2026.
U raspravi se otvorilo i pitanje položaja Ceute u schengenskom sustavu. Ceuta i Melilla španjolski su gradovi na sjevernoj obali Afrike i jedine kopnene granice Europske unije s Afrikom. Na njih se odnose posebna schengenska pravila. Ulazak u Ceutu ne omogućuje automatski nastavak putovanja prema kopnenoj Španjolskoj ili drugim državama schengenskog prostora. Putnici koji iz enklave odlaze brodom ili zrakoplovom prolaze dodatne provjere dokumenata.
Španjolska zato tvrdi da deseci tisuća ljudi koji su ušli u Ceutu nisu mogli nekontrolirano nastaviti prema ostatku Europe te da je granica prema kopnenoj Španjolskoj ostala zatvorena za neovlaštene odlaske. Europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner rekao je nakon razgovora sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Joséom Manuelom Albaresom da 'nijedna osoba nije prešla prema kopnenom dijelu Europske unije'.
Sánchez okrivio krijumčarske mreže
Sanchez je nakon dolaska u Ceutu masovni ulazak nazvao 'povredom teritorijalne cjelovitosti Španjolske' te za pokretanje vala okrivio krijumčarske skupine. Smatra kako su kriminalne mreže iskoristile presudu španjolskog Vrhovnog suda i širile njezino pogrešno tumačenje društvenim mrežama. Vrhovni sud u lipnju je presudio da se osobe zaustavljene na moru pri pokušaju ulaska u Ceutu ili Melillu ne mogu automatski i bez propisanog postupka vratiti u Maroko.
Na društvenim mrežama zatim su se proširile poruke prema kojima su marokanske vlasti prestale sprečavati prijelaze, a ulazak u Ceutu navodno omogućuje ostanak u Španjolskoj. Takve su objave potaknule velik broj ljudi, među kojima je bilo mnogo mladih Marokanaca, da krenu prema granici.
Mnogi su u enklavu ušli plivajući, na improviziranim plutalima ili probijajući se kroz oštećene dijelove ograde. U Ceuti su zatekli zatvorene trgovine, nestašicu hrane, prenapučene prihvatne kapacitete i nemogućnost nastavka putovanja prema europskom kopnu.
Deseci tisuća ljudi potom su se dobrovoljno vratili u Maroko. Reuters je razgovarao s migrantima koji su kao razloge povratka naveli glad, nedostatak smještaja, neprijateljsko ponašanje dijela lokalnog stanovništva i spoznaju da iz Ceute ne mogu jednostavno nastaviti prema ostatku Španjolske.
Novi pritisak na odnose Španjolske i Maroka
Sanchez je rekao da marokanske vlasti surađuju sa Španjolskom te najavio moguće jačanje kopnene i pomorske granice. Marokanska policija pokušavala je spriječiti nove prijelaze vodenim topovima i suzavcem, dok su se na španjolskoj strani granice rasporedila vojna vozila i dodatne policijske postrojbe.
Ceuta je godinama jedno od glavnih odredišta migranata koji iz Maroka pokušavaju ući na područje Europske unije. Pokušaji su češći tijekom ljetnih mjeseci, a pozivi na masovne prijelaze nerijetko se organiziraju putem društvenih mreža. Oko 8000 ljudi ušlo je u Ceutu tijekom nekoliko dana u svibnju 2021., nakon što su marokanske snage privremeno ublažile nadzor granice usred diplomatskog sukoba Madrida i Rabata.
Ovogodišnji priljev višestruko je veći i otvorio je nova pitanja o ulozi Maroka, djelovanju krijumčarskih skupina, odgovornosti Španjolske i sposobnosti Europske unije da zajednički reagira na iznenadan slom kontrole vanjske granice.
Spor i zbog španjolske migracijske politike
Španjolska u odnosu na dio europskih zemalja vodi otvoreniju migracijsku politiku. Vlada je u travnju odobrila plan prema kojem bi pravni status trebalo dobiti oko 500.000 ljudi koji bez odgovarajućih dokumenata već žive u zemlji. Cilj je omogućiti njihovo zakonito zapošljavanje, plaćanje poreza i uključivanje u društvo.
Meloni je već tada upozorila da bi španjolska odluka mogla utjecati na druge članice Europske unije. Nakon događaja u Ceuti talijanska vlada tvrdi da su otvorenija španjolska politika i poruke o reguliranju statusa migranata pridonijele uvjerenju da se ulaskom na španjolsko područje može steći pravo na ostanak u Europi.
Madrid to odbacuje i tvrdi da su glavni uzrok krize bile lažne poruke krijumčara, pogrešno tumačenje sudske presude i gospodarski problemi u Maroku. Maroko se suočava s visokom nezaposlenošću mladih. Prošle godine zemlju su pogodili prosvjedi pripadnika generacije Z, koji su tražili više radnih mjesta, bolje javne usluge i veće gospodarske mogućnosti.
Europski parlament u lipnju je odobrio stroža migracijska pravila koja državama daju veće ovlasti za vraćanje osoba bez prava na ostanak. Kriza u Ceuti pokazala je da ni stroži propisi ne mogu sami riješiti situaciju u kojoj se u nekoliko sati prema granici pokrenu deseci tisuća ljudi.
Španjolska tvrdi da je granicu vratila pod nadzor i spriječila širenje krize prema ostatku Europe. Dio europskih vlada smatra da se takav slom uopće nije smio dogoditi. Izvanredni sastanak ministara u utorak trebao bi pokazati mogu li članice dogovoriti zajednički odgovor ili će Ceuta postati novi izvor podjela u Uniji, u kojoj se pitanje migracija već godinama nalazi među politički najosjetljivijim temama.