investicijski sporovi

Ovo je ekipa koja tuži Hrvatsku zbog propalih ulaganja, ukupno traže desetke milijardi kuna

Maja Brinar Frenkel (Golf na Srđu), Ivica Todorić

Maja Brinar Frenkel (Golf na Srđu), Ivica Todorić

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević

Pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) Svjetske banke u 2020. godini protiv Republike Hrvatske vođeno je jedanaest arbitražnih postupaka i dva po UNCITRAL-ovim arbitražnim pravilima. Riječ je o tužbama čiji traženi iznos odštete iznosi nekoliko milijardi eura, tj. više desetaka milijardi kuna

Na popisu DORH-a čak je 13 tužbi protiv Hrvatske. U arbitražnim postupcima aktivno sudjeluje naše Državno odvjetništvo u suradnji sa stranim odvjetnicima.

Prva tužba protiv Hrvatske u izvješću DORH-a ona je tvrtke Amlyn Holding B.V. iz Nizozemske, a koja traži 71,1 milijun eura. Nizozemci tuže Hrvatsku zbog navodnog blokiranja njihova ulaganja u gradnju termoelektrane na drvnu biomasu u Koprivničkim Ivancu. U tužbi tvrde da je Hrvatska prekršila odredbe Europske energetske povelje, ECT (čl. 10. i 13.), jer je proizvoljnim promjenama pravnog okvira oštetila tužitelje kao investitore, a istodobno je pogodovala drugim investitorima.

U svibnju 2019. godine održano je ročište i zaključen je arbitražni postupak, međutim odluka još nije donesena.

Druga tužba ona je nizozemskog trgovačkog društva Elitech B. V. i Golf razvoj d.o.o. iz Zagreba radi naknade štete u iznosu od 123 milijuna eura zbog propasti projekta Golf na Srđu.

Tužitelji tvrde da su kao investitori uložili značajna sredstva za razvoj tog projekta na području Dubrovnika tako da su kupili zemljište i podnijeli brojnu dokumentaciju radi usklađenja prostorno-planskih akata na području Dubrovačko-neretvanske županije. Tvrde da je od početka projekta prošlo više od 10 godina i da nije realiziran zbog brojnih akcija nevladinih organizacija, populističkih grupa i određenih utjecajnih političara koji su stvorili negativno ozračje u odnosu na projekt i utjecali na donošenje odluka upravnih tijela i sudova koji ga u konačnici nisu odobrili. Tužitelji tvrde da su lišeni prava na očekivani profit od vrijednosti projekta, a što predstavlja izravno izvlaštenje bez naknade Republike Hrvatske.

U ovom predmetu provedene su sve radnje do ročišta koje je zakazano za listopad 2021. godine.

  • +4
  • +1

Golf na Srđu

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Čak šest arbitražnih sporova pokrenule su banke zbog navodne štete koja im je nanesena donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, tj. zbog konverzije kredita u 'švicarcima'.

Naime korisnicima kredita dano je pravo, a bankama nametnuta obveza da ranije sklopljene ugovore o kreditu s deviznom klauzulom s obračunskom jedinicom švicarskim frankom retroaktivno izmijene tako da se krediti preračunaju u eure, i to po tečaju koji je vrijedio u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu, čime je novi obračun bio na njihovu štetu, kao i sav trošak konverzije kredita.

Prosvjed Udruge Franak

Prosvjed Udruge Franak

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Republika Hrvatska postigla je dogovor sa šest banaka koje vode postupke pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu i pred domaćim sudovima te onima koje još nisu pokrenule takve postupke, a odnosi se to na banke UniCredit Bank Austria A.G., Zagrebačka banka d.d., Raiffeisen Bank International AG i Raiffeisenbank Austria d.d., Erste Group Bank AG, Steiermärkische Bank und Sparkassen AG i ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., OTP Bank Plc, Intesa Sanpaolo S.p.A., Privredna banka Zagreb d.d. te Sberbank Europe AG i Sberbank d.d. Zagreb.

Tužbe ukupno teške više desetaka milijardi kuna

Ukupna poznata svota iz ovih tužbi koja se traži od RH je 880,1 milijun eura ili nešto više od šest milijardi kuna.

No ako tome pridodamo Todorićevu tužbu, za koju se u izvješću DORH-a ne navodi točan iznos, već se spominje šteta od nekoliko milijardi eura, dolazimo do iznosa od više desetaka milijardi kuna.

U navedenim arbitražnim postupcima, koje su pokrenule UniCredit Bank Austria A.G., Zagrebačka banka d.d., Raiffeisen Bank International AG i Raiffeisenbank Austria d.d., Erste Group Bank AG, Steiermärkische Bank und Sparkassen AG, ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. i OTP Bank Plc, među strankama je dogovorena suspenzija postupka, nakon čega će doći do trajnog odustajanja od arbitražnih postupaka i eventualnih budućih sporova.

Dogovor nije postignut s Addiko Bank AG, Addiko Bank d.d. i Societe Generale S.A. te se nastavljaju ti arbitražni postupci.

Te dvije banke tražile su od Hrvatske 201 milijun eura, no nakon naših prigovora snizili su tužbeni zahtjev na 160 milijuna eura.

U ovom predmetu održano je ročište u ožujku 2021.

Porast broja tužbi

U 2020. godini poneseno je 13 tužbi protiv RH. Riječ je o većem broju jer je unazad nekoliko godina on iznosio osam do devet tužbi. 

Deveta tužba u Washingtonu ona je Marka Mihaljevića, njemačkog investitora koji je pokrenuo arbitražni postupak radi naknade štete u iznosu od otprilike 200 milijuna eura. U svom zahtjevu tužitelj tvrdi da je njegov otac Srećko Mihaljević izvršio ulaganje u Republiku Hrvatsku tako da je u srpnju 1993. kupio nekretninu od poduzeća u društvenom vlasništvu Gortan građevinarstvo (Gortan) za milijun eura, koju je navodno kasnije darovao svome sinu, tužitelju Marku Mihaljeviću, a nadležna tijela lišila su podnositelja zahtjeva njegovih prava na nekretninu.

U ovom predmetu Republika Hrvatska podnijela je preliminarni prigovor o kojem je ročište održano u studenom 2020. te se čeka odluka.

Deseta arbitraža ona je Ivice Todorića, tj. njegovih dviju nizozemskih tvrtki, Adria Group B. V. i Adria Group Holding B. V., a vezana je za aferu Agrokor. Ove tvrtke smatraju da je Republika Hrvatska donošenjem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemske važnosti za RH iz 2017. godine, popularno zvanim lex Agrokor, povrijedila hrvatsko-nizozemski bilateralni ugovor o promociji i zaštiti ulaganja te potražuju naknadu štete u iznosu od više milijardi eura. U ovom su predmetu stranke predložile arbitre te su oni imenovani, ali predsjednik tribunala još nije imenovan.

Ivica Todorić

Ivica Todorić

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

U 2020. stigla je nova tužba vezana za nerealizirani projekt Golf na Srđu. Postupak je pokrenut na temelju sporazuma o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Izraela. U ovoj tužbi od Hrvatske se traži sto milijuna eura.

Dvanaesta tužba protiv Hrvatske ona je Kanađanina Haakona Korsgaarda, teška 200 milijuna eura. On je, prema dostupnim neslužbenim informacijama, od Ferijalnog i hotelskog saveza Srbije i Crne Gore 2007. godine kupio više nekretnina na Korčuli koje su još početkom 90-ih sukcesijom postale vlasništvo Republike Hrvatske. U ovom predmetu zakazano je ročište za rujan 2021.

Zadnju, 13. tužbu protiv Hrvatske podignule su u veljači 2020. Raiffeisenbank International AG i Raiffeisenbank Austria d.d. i također je vezana za tzv. lex Agrokor. Podnositelji zahtjeva ističu da je Republika Hrvatska donošenjem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemske važnosti za RH iz 2017. godine povrijedila austrijsko-hrvatski bilateralni ugovor o promociji i zaštiti ulaganja te potražuju naknadu štete u iznosu od najmanje 26 milijuna eura.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!