Zagrepčani ovih dana ne mogu proći ispod drveća ili unijeti rublje sa sušenja, a da na sebi ne pronađu gotovo prozirne bubice. Iako djeluju bezopasno, one itekako pokazuju zube
Male su, sitne i gotovo prozirne – građanima Zagreba ove bube zagorčavaju život posljednjih nekoliko godina. Pojavljuju se najčešće ljeti, a Zagrepčani često imaju dojam kao da ih se ne mogu riješiti, ma što napravili.
Radi se o tzv. mrežastim stjenicama koje se na području Hrvatske pojavljuju u dvije inačice – mrežasta stjenica platana (Corythucha ciliata) i hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata).
vezane vijesti
Kako im ime govori, stanuju na drveću te se hrane biljnim sokom. No tijekom ljeta njihov broj toliko naraste da se krenu širiti i izvan krošnji u potrazi za novim izvorom hrane.
Nisu nove, ali ih je sve više
Iako bi građani mogli reći da su se pojavile posljednjih godina, podaci Ministarstva poljoprivrede govore drugačije.
Hrastova mrežasta stjenica došla je u Europu prije više od 25 godina. Prvo u Italiju, a onda se veoma brzo proširila ostatkom kontinenta. Prisutna je i u šumama i u gradovima, a osobito su joj dragi hrastovi. Kako se hrani njegovim biljnim sokovima, najčešće u listovima, često se može vidjeti da oni na zaraženim stablima mijenjaju boju puno prije jeseni.
S druge strane, mrežasta stjenica platana stari je stanovnik Zagreba, a zabilježena je još 1970. godine. U Europu je stigla iz Sjeverne Amerike kad se intenzivirao zračni promet, kako se pretpostavlja.
Grizu li ljude?
Građani koji se svakodnevno susreću s njima mogu primijetiti prolazno crvenilo, svrbež ili iritaciju kože i pomisliti da su ih ugrizle. No ove se stjenice ne hrane krvlju i neće vas aktivno napadati.
'Budući da su visoke temperature, stjenice su pod stresom zbog gubitka tjelesne tekućine pa iako se ne hrane krvlju ljudi i životinja, često znaju ubosti. Time pokušavaju nadoknaditi tekućinu, iako od toga nemaju koristi jer se hrane isključivo biljnim sokovima. Njihovi ugrizi nisu opasni za ljude i životinje jer u slini nemaju enzime kojima bi sprječavale koagulaciju krvi ni toksične žlijezde. Eventualno kod osjetljivih ljudi može doći do lokalne iritacije samo zbog fizičkog probijanja kože, ali ničega drugog', rekao je nedavno za tportal Milivoj Franjević, izvanredni profesor sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Za razliku od tih biljnih stjenica koje su smetnja, ali nisu opasne za ljude, kućne stjenice (Cimex lectularius) mogu to biti jer se hrane krvlju. Smatraju se nametnicima i mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni problem kako zbog ugriza, tako i zbog stresa uzrokovanog ubodima. Njih ćete brzo i jednostavno prepoznati jer, za razliku od biljnih stjenica koje su gotovo prozirne, kućne stjenice izgledaju poput sjemenki jabuke i imaju karakterističan sladunjav miris. Također, iza sebe ostavljaju izmet u obliku crnih točkica.
Kako se zaštititi?
Želite li izbjeći situacije u kojima ste puni stjenica, trebali biste izbjegavati boravak ispod drveća, pogotovo tijekom vjetrovitog vremena, kad su veće šanse da padnu s listova.
Još je jedna mogućnost, a to su dobro poznati repelenti, poput onih koji se mogu koristiti za obranu od krpelja i komaraca.
No kad uđu u stanove i kuće, situacija je nešto drugačija.
Najbolja je zaštita prevencija, odnosno postavljanje mreža protiv komaraca na prozore i vrata. Osim toga, pregledajte se ispred ulaza u stan ili kuću, a osušeno rublje prije unošenja u dom dobro protresite te rukom uklonite stjenice koje su eventualno ostale na njemu.
Iako će neki možda razmišljati i o pozivanju dezinsekcije, to će biti učinkovito samo do sljedećeg otvaranja prozora ili paljenja klime (jer i tim putem mogu ući u prostor).
Franjević upozorava i da će se broj stjenica ponovno povećati u rujnu, kad se očekuje nova generacija ovih malih insekata, a situacija bi se trebala smiriti s hladnijim temperaturama u listopadu.
