Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i povjerenica za proširenje Marta Kos bile su zatečene izjavama hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana tijekom njegova boravka u Crnoj Gori, tvrdi crnogorska Pobjeda pozivajući se na više izvora iz vrha tamošnje izvršne vlasti
Crnogorska Pobjeda piše da je Podgorica nakon istupa hrvatskog ministra prenijela europskim dužnosnicama svoje argumente o pitanju sukcesije te upozorila na, kako ga crnogorska strana vidi, povezivanje bilateralnih pitanja sa završnicom pristupnih pregovora Crne Gore.
List pritom iznosi tvrdnju anonimnog izvora iz vrha crnogorske vlasti prema kojem su reakcije dviju europskih dužnosnica bile vrlo snažne.
'Kos, koja je bila s Grlićem Radmanom i Ibrahimovićem, nije mogla vjerovati što Radman govori, dok je Von der Leyen, koja je za njegovu izjavu saznala tijekom posjeta novom komunikacijskom centru Granične policije, bila gotovo šokirana', tvrdi izvor Pobjede.
vezane vijesti
Hrvatska otvorila pitanje 2,7 milijardi dolara
Grlić Radman je tijekom boravka u Crnoj Gori s tamošnjim ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i Martom Kos položio vijenac kod spomen-ploče u Morinju.
Nakon toga govorio je o neriješenom pitanju sukcesije vojne imovine bivše SFRJ i pritom naglasio da spor oko školskog broda Jadran predstavlja jedan dio puno šireg pitanja.
Prema njegovim riječima, Hrvatska raspolaže dokumentacijom prema kojoj se 31. svibnja 1990. godine oko 207 vojnih plovila nalazilo u Hrvatskoj, a tek tridesetak njih u Crnoj Gori. Godinu poslije, ustvrdio je hrvatski ministar, situacija je bila gotovo obrnuta – oko 207 plovila nalazilo se u Crnoj Gori, a tridesetak u Hrvatskoj.
Govoreći o brodovima, podmornici, vojnoj bolnici i drugoj imovini, Grlić Radman je vrijednost hrvatskih potraživanja procijenio na više od 2,7 milijardi dolara.
Pobjeda pritom naglašava da je riječ o procjeni hrvatske strane, a ne iznosu koji je utvrđen međudržavnim sporazumom ili odlukom nekog međunarodnog tijela.
Grlić Radman: Neka poglavlja 'nekako se prebrzo zatvaraju'
Dodatne političke reakcije izazvale su njegove izjave o pregovorima Crne Gore s Europskom unijom. Hrvatski ministar rekao je da ima osjećaj da se pojedina pregovaračka poglavlja 'nekako prebrzo zatvaraju'.
Posebno je spomenuo Poglavlje 14, koje se odnosi na prometnu politiku, poručivši da se poglavlja ne mogu zatvarati samo zbog geopolitičkih razloga, već se za svako mora utvrditi jesu li ispunjena predviđena mjerila.
Naglasio je i da države članice EU-a imaju pravo procjenjivati jesu li kriteriji ispunjeni te Pobjeda upravo taj dio njegova istupa stavlja u kontekst navodne neugodne reakcije europskih dužnosnica.
Kos i Von der Leyen istoga dana slale drugačije poruke
Kos je tijekom boravka u Crnoj Gori naglašavala da se zemlja nalazi u završnoj fazi pristupnih pregovora. Podsjetila je da je već zatvorila 18 pregovaračkih poglavlja te izrazila očekivanje Europske komisije da će dodatna poglavlja biti zatvorena na sljedećoj međuvladinoj konferenciji.
'Sada ste čvrsto u završnoj fazi, zato nastavite ulagati svu energiju u uspješan završetak pregovora', poručila je Kos.
Von der Leyen je također govorila o perspektivi da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Europske unije.
Podgorica ne želi bilateralne sporove vezati uz članstvo u EU
Prema pisanju Pobjede, crnogorska strana smatra da pitanja poput sukcesije treba rješavati bilateralnim i međudržavnim mehanizmima, odvojeno od procjene ispunjava li Crna Gora europske kriterije.
To je posebno osjetljivo jer joj za zatvaranje pregovaračkih poglavlja treba suglasnost država članica EU-a, među kojima je i Hrvatska.
Crnogorski list tvrdi i da u Podgorici postoji nezadovoljstvo zbog percepcije da hrvatski dužnosnici otvaraju bilateralna pitanja upravo tijekom važnih međunarodnih događaja povezanih s europskim putem Crne Gore.
Što kaže Sporazum o sukcesiji?
Pobjeda u tekstu podsjeća i na Ugovor o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, potpisan u Beču 2001. godine između Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Za vojnu pokretnu imovinu predviđen je poseban režim. Prema Aneksu A tog sporazuma, opće je pravilo da pokretna državna imovina pripada državi sljednici na čijem se teritoriju nalazila u trenutku proglašenja neovisnosti. Međutim vojna imovina izričito je izdvojena iz tog pravila te bi njezina raspodjela trebala biti predmet posebnih dogovora zainteresiranih država sljednica.
Zbog toga pitanje koje je Hrvatska ponovno otvorila nije konačno riješeno samim sporazumom o sukcesiji.
Pobjeda pritom zastupa tumačenje prema kojem hrvatski zahtjevi ne bi trebali biti usmjereni samo prema Crnoj Gori, već se u rješavanje pitanja mora uključiti i Srbija kao pravna sljednica države koja je potpisala sporazum kao SR Jugoslavija.
