Prva u tom slučaju bila bi Dalija Orešković, a potom Bojan Glavašević, piše Helena Puljiz za N1. Pokušali su dobiti komentar Romane Jerković Kraljić nakon što je Predsjedništvo SDP-a pokrenulo stegovni postupak protiv nje s ciljem isključenja iz stranke, no nije odgovarala na pozive. Inicijativu za njezino izbacivanje pokrenuo je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Mandat u Europskom parlamentu pripada zastupniku, a ne stranci, pa Jerković Kraljić, čak i ako bude izbačena iz SDP-a, može odlučiti zadržati mandat. S druge strane, ako podnese ostavku, otvorit će se pitanje tko će je zamijeniti.

Orešković ne želi u Bruxelles

Prema izbornim rezultatima, prva bi na red došla Dalija Orešković. Ona je, međutim, za N1 rekla da ne želi preuzeti mandat jer smatra da je u ovom trenutku potrebnija u Hrvatskoj.

‘Kad sam se kandidirala za Europski parlament, moj primarni cilj nije bio taj mandat nego podrška listi pa nisam ni vodila preferencijalnu kampanju nego sam podržavala kandidate poput Biljane Borzan i Tonina Picule. Tada smo vjerovali da će 'Rijeke pravde' pobijediti na parlamentarnim izborima i bila sam uvjerena kako će zastupnici SDP-a i drugih partnera ići u Bruxelles. Mislim da sam potrebnija ovdje, a i moji birači žele da se borim u Hrvatskoj I da stranka ojača’, naglasila je Orešković.

Dodala je da bi o eventualnom upražnjenom mandatu, ako Jerković Kraljić odstupi, trebao odlučiti SDP.

Orešković se osvrnula i na slučaj zbog kojeg se protiv Jerković Kraljić vodi stegovni postupak. Smatra da je riječ o ozbiljnom problemu, ali upozorava da način funkcioniranja Europskog parlamenta može poticati udaljavanje zastupnika od birača.

‘Cijeli sustav privilegija za zastupnike Europskog parlamenta je osmišljen tako da ih se ušuška i odlijepi od birača. Većina njih poklekne i zaboravi na potrebe građana I kad bi se istinski netko time pozabavio, cijela bi se ta kula bjelokosna urušila, ali to se ne događa. Na više razina EU puca po šavovima, ali se ništa ne događa. Članice krše pravila EU-a, no malo ih se kritizira, kako je to bilo u slučaju Mađarske i Poljske, ali ništa se suštinski ne mijenja’, upozorila je Orešković.

Glavašević ne razmišlja o povratku u politiku

Drugi kandidat koji bi mogao doći na red je Bojan Glavašević. On, međutim, nije želio razgovarati o mogućnosti ulaska u Europski parlament jer se trenutačno ne bavi politikom.

Na europskim izborima Glavašević je osvojio više od 10 tisuća preferencijalnih glasova, a Orešković oko 11,5 tisuća. Jerković Kraljić osvojila je svega 1005 preferencijalnih glasova, odnosno 363 manje nego na izborima za Europski parlament 2019. godine.

Unatoč tome, mandat je osvojila zahvaljujući visokom mjestu na SDP-ovoj listi. Sličan je put do Europskog parlamenta imala i 2019. godine, dok je Tonino Picula tada s posljednjeg, 12. mjesta ušao zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Dobio ih je oko 30 tisuća, više od svih osim nositeljice liste Biljane Borzan, koju je preferencijalno podržalo više od 80 tisuća birača.

Ako ni Orešković ni Glavašević ne bi preuzeli mandat, na listi slijede Sonja Kovač, Joško Klisović, Vedrana Mišković, Ranko Ostojić i Željka Šarčević Grgić.

Kako se mijenja zastupnik u Europskom parlamentu?

Kada hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu podnese ostavku, mandat se dodjeljuje sljedećem neizabranom kandidatu s iste liste, prema pravilima koja proizlaze iz hrvatskog izbornog zakonodavstva.

Kod preferencijalnog glasanja prednost ima kandidat s najvećim brojem preferencijalnih glasova koji je prešao propisani prag. Ako takvih kandidata nema, mandat ide prema redoslijedu na listi.

Takav je način, primjerice, Marko Vešligaj ušao u Europski parlament nakon smrti Predraga Matića.