Kako muškarci stare, sve veći broj njihovih stanica postupno gubi kromosom Y, a posljedice bi mogle biti mnogo ozbiljnije nego što se donedavno mislilo
Taj je gubitak povezan sa srčanim bolestima, rakom, Alzheimerovom bolešću i kraćim životnim vijekom pa se ono što se nekoć smatralo bezazlenom genetskom neobičnošću danas sve više prepoznaje kao važan pokretač bolesti povezanih sa starenjem.
Dugo se vjerovalo da gubitak kromosoma Y nema veći utjecaj jer sadrži relativno malo gena, uglavnom povezanih s razvojem muškog spola. No novija istraživanja pokazuju suprotno jer nestanak tog kromosoma povezan je s ozbiljnim zdravstvenim problemima u cijelom tijelu, objavio je Science Daily.
Koliko je čest gubitak kromosoma Y?
Napredak u genetskoj dijagnostici otkrio je da je gubitak kromosoma Y čest među starijim muškarcima. Oko 40 posto njih u šezdesetima ima barem djelomičan gubitak, a do 90. godine taj udio raste na 57 posto. Pušenje i izloženost kancerogenima samo povećavaju taj rizik.
Gubitak se ne događa u svim stanicama, već nastaje mješavina stanica s kromosomom Y i bez njega, što je stanje poznato kao mozaicizam. Kada stanica izgubi kromosom Y, sve njezine buduće kopije također ga nemaju. Istraživanja sugeriraju da takve stanice mogu rasti brže, što im daje prednost u tkivima i tumorima.
Zašto je važan 'mali' kromosom?
Kromosom Y sadrži tek 51 gen koji kodira proteine, znatno manje nego drugi kromosomi. Poznat je po ulozi u određivanju muškog spola i proizvodnji spermija, pa se dugo smatralo da nema šire značenje. Zbog toga se njegov gubitak u starijoj dobi ranije smatrao nevažnim, unatoč činjenici da se tijekom evolucije postupno smanjuje.
No sve je više dokaza koji povezuju gubitak kromosoma Y s ozbiljnim bolestima, a povezan je s kardiovaskularnim bolestima, neurodegenerativnim poremećajima i rakom.
Muškarci stariji od 60 godina s većim udjelom stanica bez kromosoma Y imaju veći rizik od srčanog udara, što je povezano i s lošijim ishodima kod bolesti COVID-19, kao i s Alzheimerovom bolešću. Također se dovodi u vezu s različitim vrstama raka i lošijim preživljenjem oboljelih.
Uzrok ili posljedica?
Još nije jasno uzrokuje li gubitak kromosoma Y bolest ili se javlja uz nju. Bolesti i obnova tkiva mogu povećati diobu stanica, a time i vjerojatnost gubitka kromosoma. Ipak, dio istraživanja upućuje na izravnu ulogu. U pokusima na miševima stanice bez kromosoma Y povezane su s razvojem bolesti koje se javljaju u starijoj dobi i slabijom funkcijom srca.
Što kromosom Y zapravo radi?
Iako ima malo gena, kromosom Y očito ima širu ulogu nego što se mislilo. Neki njegovi geni sudjeluju u regulaciji drugih gena i djeluju kao supresori tumora. Kada stanice izgube kromosom Y, ta se ravnoteža može poremetiti, što utječe na imunološki sustav, razvoj krvnih stanica i funkciju srca.
Kromosom Y u potpunosti je sekvenciran tek nedavno. Kako istraživanja napreduju, znanstvenici će bolje razumjeti zašto njegov gubitak ima tako velike posljedice za zdravlje muškaraca.