Gradonačelnici ukrajinskih gradova fotografirali su se u golemoj špilji uklesanoj u stijenu ispod Helsinkija, zadivljeni prostorom koji može primiti čak 6000 ljudi
Riječ je o civilnom skloništu Merihaka, najvećem finskom skloništu dvostruke namjene, a ono je posljednjih godina postalo izlog finskih sigurnosnih tehnologija. Od početka rata u Ukrajini, a sve više i zbog sukoba na Bliskom istoku, interes stranih delegacija za njim snažno raste te ga je dosad posjetilo oko 800 inozemnih izaslanstava, piše Reuters.
Sklonište ima 71.000 kubičnih metara prostora, otprilike koliko i sedmerokatna poslovna zgrada. Izgrađeno je 2003. godine i nalazi se 25 metara ispod zemlje, a svakodnevno služi kao sportski i rekreacijski centar. U slučaju krize, u roku od 72 sata može se pretvoriti u potpuno funkcionalno sklonište s krevetima, spremnicima za vodu i prijenosnim sanitarnim čvorovima.
Finska desetljećima gradi skloništa
Finska tradicija gradnje skloništa proizlazi iz iskustava Drugog svjetskog rata i prijetnje iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza. I danas je u toj zemlji zakonski obavezna gradnja skloništa ispod većih stambenih i poslovnih zgrada. Zahvaljujući tome, finske su tvrtke razvile specifično znanje – od protueksplozijskih vrata do ventilacijskih sustava, rezervnog napajanja i komunikacijske infrastrukture.
Stoga interes za njih pokazuju ljudi iz cijelog svijeta. Informacije i obilaske tražili su političari, državni službenici i velike kompanije, među kojima je i saudijski naftni gigant Saudi Aramco.
'Za dvije godine više se nećemo boriti za poslove. Pitanje će samo biti imamo li dovoljno kapaciteta', rekao je Ilkka Kivisaari, direktor finsko-švicarske tvrtke Verona Shelters Group, ističući veliku potražnju u Poljskoj, Njemačkoj i na Bliskom istoku.
Velik interes iz Zaljeva
Merihaka je samo jedno od više od 50.000 skloništa izgrađenih diljem Finske, a direktor tamošnje kompanije Temet Group, Juha Simola, kaže da je interes iz zemalja Perzijskog zaljeva porastao tijekom sukoba s Iranom. 'Dogodio se prilično ozbiljan napad u Abu Dhabiju i nazvali su me da hitno dođem', rekao je za Reuters.
Njegova tvrtka gradi tvornicu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje se planira izgradnja stotina skloništa. Temet, koji posluje već 70 godina, očekuje da će u idućim godinama čak 80 posto prihoda ostvarivati iz izvoza.
Ukrajinci žele podzemne sportske centre
Prema finskim propisima, skloništa su obavezna u svim zgradama većima od 1200 četvornih metara te se trošak izgradnje u novim stambenim zgradama kreće između 1,5 i četiri posto ukupne vrijednosti projekta.
Sklonište Merihaka posljednjih su godina obišli i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, poljski predsjednik Karol Nawrocki te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
'Došli smo vidjeti iskustva koja ovdje imaju i san nam je izgraditi sportski kompleks poput ovoga', rekla je Tetjana Grunska iz vojne uprave ukrajinske Balaklije.
Poljska priznaje: 'Krećemo od nule'
Poljska ubrzano pokušava obnoviti sustav skloništa. Tamošnje Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da su ove i prošle godine za obnovu kolektivne zaštite izdvojili 5,8 milijardi zlota. 'Krećemo praktički od nule. Posljednje sklonište u Poljskoj izgrađeno je sredinom 1990-ih i tri desetljeća nije se radilo ništa', rekao je Robert Klonowski iz poljskog Ministarstva unutarnjih poslova.
Ukrajina i Poljska već su donijele zakone koji određuju gradnju skloništa u određenim novim zgradama, no Julija Čufistova iz organizacije Klub gradonačelnika upozorava da su stroži propisi u Ukrajini doveli do odustajanja dijela privatnih investitora od njih.
'Cijena raste kada su pravila stroža, zato moramo pronaći ravnotežu', rekla je.
Sirene se oglašavaju i 15 puta dnevno
Koliko su takva skloništa važna, najbolje pokazuje svakodnevica ukrajinskih gradova blizu bojišnice. U Balakliji je jedno od rijetkih skloništa prenamijenjeno i u školu, pa djeca mogu nastaviti s nastavom nekoliko katova ispod zemlje, zaštićena od ruskih napada.
Sirene za zračnu opasnost ondje se oglašavaju i više od 15 puta dnevno, kaže boksački trener Volodimir Boršč. 'Volio bih da postoji podzemno sklonište i za sportske aktivnosti, mjesto na kojem ne bismo samo čekali kraj uzbune, već bismo mogli normalno trenirati i dok ona traje', rekao je za Reuters.