Izabran 2019. godine kao politički autsajder s antikorupcijskom agendom, Zelenski je u prvim mjesecima ruske invazije postao globalna ikona otpora. No iscrpljujući rat i domaći skandali promijenili su raspoloženje javnosti.

Od televizijske zvijezde do predsjednika

Zelenski je u politiku ušao kao poznati komičar, najpoznatiji po ulozi učitelja koji – nakon viralnog videa u kojem kritizira korupciju – neočekivano postaje predsjednik države.

Sličnu retoriku koristio je i u stvarnoj kampanji, predstavljajući se kao borac protiv ukorijenjenih oligarhijskih struktura. Takva poruka snažno je odjeknula među biračima razočaranima političkim establišmentom, pa je 2019. godine uvjerljivo pobijedio s čak 73 posto glasova, piše Al Jazeera.

No već prije rata popularnost mu je počela padati. Energetska kriza i pandemija covida narušile su njegov imidž 'čovjeka iz naroda', a u prosincu 2021. godine, dva mjeseca prije početka invazije, podrška mu je pala na 31 posto.

Analitičari taj obrazac opisuju kao tipičan za ukrajinsku politiku – lideri se brzo uzdižu kao 'spasitelji nacije', ali jednako brzo gube potporu kada očekivanja ostanu neispunjena.

Ratni predsjednik i globalni simbol otpora

Ruska invazija 24. veljače 2022. godine potpuno je promijenila percepciju Zelenskog.

U maslinastoj vojnoj majici, obraćajući se naciji putem kratkih videoporuka, postao je simbol otpora. Odbio je napustiti Kijev, unatoč upozorenjima Sjedinjenih Država, čime je stekao golemu podršku u zemlji i inozemstvu.

Njegov rejting tada je skočio na impresivnih 91 posto.

Mnogi koji su ga ranije kritizirali promijenili su mišljenje te su građani u njemu vidjeli čovjeka koji dijeli njihovu sudbinu i strah.

Korupcijske afere i pad povjerenja

Četiri godine kasnije atmosfera je drukčija.

Prema istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju iz prosinca, 61 posto Ukrajinaca i dalje mu vjeruje, ali 32 posto više ne.

Velik udarac u zemlji bio je korupcijski skandal otkriven krajem 2025. godine, a on je doveo do pretresa i uhićenja visokih dužnosnika te ostavke dugogodišnjeg šefa ureda predsjednika Andrija Jermaka. Afera, vezana uz energetski sektor, posebno je pogodila javnost jer je zemlja istodobno trpjela ruske napade na energetsku infrastrukturu te nestašice struje i grijanja.

Kritičari upozoravaju i na percepciju da Zelenski koncentrira moć u svojim rukama te koristi izvanredno stanje za jačanje predsjedničkih ovlasti.

'Ljudi su ga nekad doživljavali kao običnog čovjeka s ulice, a sada ga vide kao dio establišmenta', ocjenjuju analitičari.

Izbori 2026. i pritisak iz Washingtona

Zelenski se suočava i s pritiscima iz Washingtona da organizira nacionalne izbore 2026. godine. No održavanje izbora tijekom ratnog stanja zahtijevalo bi ustavne i zakonske izmjene.

Predsjednik je nedavno izjavio da je 'spreman' na izbore pod uvjetom da se osigura njihova sigurnost, uz pomoć SAD-a i, moguće, Bruxellesa.

Unatoč kritikama, dio javnosti smatra da trenutačno nema uvjerljive alternative. Kao potencijalni izazivač spominje se Valerij Zalužni, bivši zapovjednik ukrajinske vojske i aktualni veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu, poznat kao 'Željezni general'. Ipak, on nikada nije istaknuo svoje političke ambicije.

Efekt okupljanja oko zastave

Unatoč domaćim problemima, Zelenski i dalje uživa snažnu potporu kao ratni lider.

Primjerice, nakon napetog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Ovalnom uredu u veljači 2025. godine, kada je dio javnosti stekao dojam da je bio pod pritiskom, u Ukrajini su zabilježeni novi val patriotizma i rast njegove popularnosti.

Mnogi su tada smatrali da je kritika Zelenskog zapravo napad na samu Ukrajinu.

On ostaje ključna međunarodna figura ukrajinskog otpora, ali kod kuće se suočava s realnošću iscrpljenog društva, ekonomskih teškoća i duboko ukorijenjenog nepovjerenja prema političkim elitama.

Njegov politički kapital više nije neupitan kao u prvim mjesecima rata, no u zemlji koja je i dalje pod opsadom pitanje vodstva ostaje neraskidivo vezano uz pitanje opstanka države.