RASPRAVA U OTVORENOM

O prirodnim prijetnjama Hrvatskoj: 'Lagano sam nervozan, ne znam što me čeka noćas i sutra'

02.05.2024 u 23:06

Bionic
Reading

Nikad toplijih posljednjih 12 mjeseci, klimatske promjene, suše i poplave, klizišta, potresi... Koje su sve prirodne prijetnje i njihove posljedice? O tome su u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" govorili Krešimir Kuk, seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a, Goran Mazija, voditelj Geotehničkog katastra grada Zagreba, dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a i dr. sc. Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu

Ivan Güttler komentirajući današnje nevrijeme u Slavonskom Brodu rekao je kako ulazimo u dio godine kada ćemo sve češće imati ovakve događaje. Osvrnuo na današnji dan i novu promjenu vremena koja je zahvatila Hrvatsku.

'Imamo prolaz tzv. hladne fronte preko naših krajeva, koja u ovom slučaju donosi konvektivnu oborinu', rekao je. Dodao je kako su kolege iz civilne zaštite danas imale pune ruke posla, a u Slavonskom Brodu spašavali su muškarca koji je zapeo automobilom ispod podvožnjaka.

  • +36
Nevrijeme u Slavonskom Brodu: Tuča i velike količine oborina poplavile ceste Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

'Sutra će biti dosta niža temperatura, oko 15-16 u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Još je malo situacija neizvjesna, ali ipak nešto toplija onda nedjelja. Vraća se proljeće', kazao je Ivan Güttler.

S obzirom na aktualnu situaciju i razne vremenske neprilike opasne po život, gledatelj emisije postavio je pitanje planira li DHMZ imati 24-satna dežurstva kako bi pravovremeno obavještavao građane.

'Dio DHMZ-a je uvijek budan, naše kolege u Rijeci i Splitu koji brinu za pomorsku meteorološku službu imaju sustav od 0 do 24. Kolege u Zagrebu pokrivaju specifične, opasne vremenske situacije tijekom noći, a ako je potrebna suradnja s Civilnom zaštitom, Vatrogasnom zajednicom i Hrvatskim vodama tada upadaju kolege iz Splita i Rijeke. Dio naših glavnih metereoloških postaja je također budan preko noći. Ono što nam je bitno da bismo osigurali punu službu, bit će nam potrebna nova zgrada DHMZ-a s boljim uvjetima. Trenutno smo u zakupu, u prostoru u kojem nemamo uvjete za takav oblik posvećenog rada. No, primjerice, požar u Osijeku koji je tražio naš angažman 0/24, pokrile su kolege u Zagrebu, Splitu i Rijeci', kazao je dr. sc. Ivan Güttler u emisiji Otvoreno HRT-a.

Goran Mazija osvrnuo se na klizišta i na aktualno klizište na Pantovčaku. 'To se klizište pojavilo s 5. na 6. ožujka i od tada je sve aktivnije i aktivnije, svaka kiša pa i ova danas sasvim sigurno će prouzrokovati određena slijeganja. Ja sam već sad lagano nervozan, ne znam što me čeka sutra, ujutro i noćas, zato što voda dodatno pospješuje pomak', rekao je.

Naveo je da Ured predsjednika Republike Hrvatske nije u opasnosti. 'Područje Zagreba je dosta opterećeno s klizištima', dodao je i rekao kako imamo oko 1100 aktivnih klizišta, a neka su i umirena.

Gdje u Hrvatskoj ima najviše problema s klizištima? 'U Hrvatskoj najviše problema, osim Zagreba, ima područje Karlovca i Varaždina. Oni su dosta izloženi toj opasnosti', kazao je.

  • +32
Ponovno se aktiviralo klizište na Pantovčaku Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Klizišta i potrese komentirao je i Krešimir Kuk, seizmolog s Geološkog odjela PMF-a. 'Svaka trešnja tla, pogotovo ona jača, pospješuje i ubrzava te procese, ali potresi ih u principu neće generirati ako oni već nisu spremni da se tako nešto dogodi. Količina vode u tlu je vrlo značajna pa onda te kombinacije zapravo trešnje i nekih drugih faktora dolaze do izražaja', kazao je Kuk.

Potresi kod Slunja nisu iznenađenje

U četvrtak su potresi pogodili područje Slunja i okolice. 'Bilo je ukupno desetak potresa, dva su bila jača. Večeras je oko 20 sati bio zadnji potres magnitude nešto manje od 2. Relativno je mirna seizmička aktivnost, ali se još uvijek primjećuje', rekao je Kuk.

Potresi u tom području izazvali su čuđenje jer nisu baš česti. 'To je izazvalo čuđenje, ali to je pitanje interpretacije. I starije lokalno stanovništvo je reklo da se ne sjeća tako jakih potresa, no ako gledamo šire područje, blizinu Banovine, Banja Luka gdje je 1969. godine bio katastrofalan potres… Sve su to bliska područja. I većina Hrvatske je aktivna te se na raznim mjestima događaju potresi. Ovo nije iznenađenje, ali uvijek kad na nekom području duže vremena nema jačih potresa, onda on izaziva čuđenje i često se interpretira da tamo nije bilo potresa', objasnio je seizmolog Krešimir Kuk.

  • +3
Potres kod Slunja Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Hajdinjak

Nije mirna ni Banovina, iako su prošle gotovo četiri godine od potresa. 'Smiruje se situacija, slabiji su potresi uglavnom, no područje je dosta aktivno. Vrlo su učestali oni slabiji potresi koji se događaju gotovo svakodnevno', kazao je.

Što se događa na moru?

Natalija Dunić kao jedan od glavnih problema navela je porast razine mora, ali i porast temperature mora.

'Temperatura generalno sustava raste. Kako raste u atmosferi, tako raste i u moru. I ono što bilježimo već posebice zadnjih pet godina, nažalost, brojimo rekorde. Kako diljem svijeta, a oni malo veći rekordi se ipak mogu vidjeti i u Sredozemlju, a isto tako i u našem moru. Ta rekordna temperatura najviše je zabilježena na površinskom dijelu mora.

Za razliku od površinskog sloja u moru, koji generalno može biti ohlađen ili zagrijan, u dubljim slojevima trebaju nekakvi procesi kako bi se ti dublji slojevi osvježili, ohladili itd. Procesi koji su inače zaslužni za to, upravo zbog nedostatka nekih atmosferskih procesa, ti procesi oslabe i onda jednostavno ta temperatura u dubljim slojevima mora nema baš neki jednostavan način da bi se ona ohladila kao što je možda na površini', pojašnjava.

'Sama procjena za Jadransko more je već da je porasla razina mora za nekih desetak centimetara, što prati i svjetske trendove, nažalost. I ta razina mora i dalje raste', kazala je.

sve osim nogometa