Vlada na svojoj 124. sjednici u ovom sazivu donosi niz odluka i prijedloga zakona. U fokusu su izmjene triju zakona: o gradnji, prostornom uređenju te energetskoj učinkovitosti.

Uz to, Vlada bi trebala službeno obznaniti vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža za 2025.

No prije toga se premijer Andrej Plenković u svom uvodnom obraćanju osvrnuo na aktualnosti u zemlji i svijetu.

'Jučer su predstavljeni rezultati obavljenih ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica na Ovčari i Petrovačkoj doli. Među njima su posmrtni ostaci Jean-Michela Nicoliera, koji je pokazao hrabrost boreći se za Hrvatsku. Ovaj trenutak je važan za njihove obitelji. Zahvaljujem ministru Medvedu na devet godina kontinuiranog rada na potrazi te svima koji su pomagali u tome.

Hrvatska neće stati s traženjem svih nestalih. Nastavit ćemo sa suradnjom s udrugama i dok se posljednji nestali ne pronađe, nećemo prestati s tim aktivnostima', poručio je premijer.

Hrvatska kao vrata Mediterana

'Jučer smo otvorili novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway, u vrijednosti 390 milijuna eura te pod vodstvom kompanije kćeri jedne od vodećih kompanija za transport, Maerska. Terminal se nalazi u centru Rijeke, a povezan je s autocestom i željezničkom prugom.

Učinit ćemo sve da Hrvatska zaista postane vrata Mediterana. Ovakva suradnja s danskom tvrtkom u trenutku u kojem Danska vodi predsjedništvo EU-a važan je signal. Riječ je o terminalu dugom 400 metara, na kojem su sva vozila na električni pogon i koriste se obnovljivi izvori energije, a ovo je važno za skraćivanje broja dana dolaska robe iz Azije prema Europi.

Hrvatska i Rijeka su na tri europska koridora, pa se ovakva investicija nastavlja na sve što smo učinili za PGŽ: dvije cijevi tunela Učka i novi brod na LNG terminalu s duplim kapacitetom dosad', dodao je.

Jačanje otpornosti

'Nastavljeni su sastanci Koalicije voljnih, Hrvatska je dobila dobre ocjene stanja o zaštiti okoliša, dobro koristimo sredstva iz mjera europske socijalne politike.

Imamo tri velika zakona iz domene ministra Bačića, a njihova primjena doprinijet će zaštiti javnog interesa, sigurnosti građana i poboljšati kvalitetu života, jer će aktivnosti kojima se devastira prostor biti obustavljene. Ovo donosi i pojednostavljeno donošenje dozvola i smanjenje regulatornih opterećenja.

Danas je na redu i donošenje nacrta proračunskog plana za 2026. godinu. Potvrđujemo kontinuitet fiskalne politike i gospodarskog rasta te smo spremni poslati dokument EK i Euroskupini. Projekcije su, sukladno ovom planu, takve da će se rast nastaviti, trebao bi biti 2,7 posto, inflacija će biti 2,8 posto, udio javnog duga u BDP-u na 56 posto, a proračunski manjak bit će 2,9 posto u kontekstu ulaganja u obranu, zdravstvo, socijalna pitanja...

Hrvatska i dalje ima kreditni rejting A, što šalje poruku da jačamo otpornost s ciljem podizanja kvalitete života, jačanja gospodarstva i vođenja odgovorne fiskalne politike', rekao je Plenković.

'Prostor je resurs napretka, a ne teret razvoja'

'Paket zakona predstavlja reformski paket u kojemu idemo za time da uspostavimo moderan, digitaliziran i održiv sustav upravljanja prostorom. Prostor je resurs napretka, a ne teret razvoja. Pronašli smo balans između poticanja gospodarstva i razvoja prostora', poručio je ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić te nastavio:

'Ključne novosti u Zakonu o prostornom uređenju su vraćanje kontrole širenja građevinskih područja na županijskoj i lokalnoj razini. Uvodimo urbanu komasaciju, po uzoru na poljoprivredu, čime bismo omogućili realizaciju prostornih planova koje nije moguće provesti ondje gdje su parcele premale.

Potičemo bržu realizaciju priuštivog stanovanja prvom sljedećom promjenom prostornog plana koja će akceptirati projekte priuštivog stanovanja.

Projektant će prvi put moći samostalno ishoditi sve dozvole i priključenja, što je važno za izgradnju obiteljskih kuća. Uvodimo model BIM, kojim se povezuju projektanti, izvođači i investitori u jedinstven sustav.

Putem sustava e-prostorni inspektor omogućit ćemo satelitima praćenje svih promjena u prostoru te će inspektori moći bez odlaska na teren utvrđivati postoji li bespravna gradnja', poručio je ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Bačić.

Šest eura po godini staža

Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić podsjetio je na izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, a njima su povećane stope usklađivanja, uveden dodatni staž majkama za svako dijete, povećane su najniže mirovine jer će od 1. siječnja 2026. rasti invalidske mirovine za 10 posto, a izmijenjene su i odluke o ukidanju penalizacije i radu uz mirovinu.

'Jedno od novih prava je godišnji dodatak svim umirovljenicima, koji je vezan uz ostvarene godine mirovinskog staža, a Vlada će svake godine donijeti odluku o visini. Ovom odlukom o šest eura po godini staža prosječni umirovljenik s 31 godinom staža u prosincu ove godine dobit će 186 eura. U proračunu je osigurano 210,6 milijuna eura', poručio je Piletić, a Vlada je prihvatila odluku.

Nacrt proračunskog plana

'Nacrt proračunskog plana donosi se u okviru gospodarsko-ekonomskog plana na razini EU-a i time nam se omogućuje definiranje proračuna. Očekuje se gospodarski rast na razini od 3,2 posto u 2025. godini i 2,7 posto u 2026. Što se tiče komponenti, on je temeljen na domaćoj potražnji, odnosno osobnoj i državnoj potrošnji i bruto investicijama.

Realni rast BDP-a bit će ostvaren isključivo na temelju domaće potražnje, a inozemna potražnja bit će u minusu. Sljedeće će godine biti slična situacija s tržištem rada. Anketna stopa nezaposlenosti bit će oko pet posto, rast plaća će usporiti na 4,8 posto, a inflacija na 2,8 posto u 2026. godini.

Fiskalna politika bit će usmjerena na provođenje reformi zbog osiguravanja rasta gospodarstva i životnog standarda građana. To će biti poduprto europskim sredstvima iz fondova i Višegodišnjeg financijskog okvira.

Aktivnosti Vlade će se usmjeriti na realokaciju dijela sredstava iz domaćih u fondove EU-a. Fiskalna kretanja realizirat će se prema proračunskom manjku od 2,9 posto BDP-a. Očekujemo da će se udio javnog duga u BDP-u smanjiti na 56 posto u 2026. godini', poručio je Primorac.