Pamćenje s godinama često slabi, a tome nimalo ne pomaže ni tehnologija na koju se svakodnevno oslanjamo. Ipak, stručnjaci tvrde da je riječ o vještini koju možemo uvježbati baš kao vožnju bicikla, a neki od najučinkovitijih savjeta iznenađujuće su jednostavni, pa čak i zabavni
Zaboravljate gdje ste ostavili ključeve, kome ste obećali poziv ili zašto ste uopće ušli u kuhinju? Niste jedini. Pamćenje s godinama prirodno slabi, no stručnjaci s kojima je razgovarao Guardian uvjereni su da se tome može doskočiti.
vezane vijesti
‘Pamćenje je vještina koju možete izgraditi. Može se trenirati, baš kao vožnja bicikla ili automobila’, ističe Sania Alam, osnivačica američke tvrtke Futuristic Learning, koja je trenirala natjecatelje u pamćenju s čak šest Guinnessovih rekorda. Upozorava da nam moderno doba nimalo ne ide na ruku: svakodnevno nas zatrpavaju informacije, a društvene mreže i umjetna inteligencija dodatno opterećuju mozak. Zato savjetuje tečaj tehnika pamćenja kako bismo se manje oslanjali na uređaje jer, kako kaže, danas mnogi ne znaju napamet ni vlastiti broj telefona, a kamoli broj za hitne slučajeve.
Mozak voli izazove
Prema riječima Barbare Sahakian, profesorice psihijatrije na Sveučilištu u Cambridgeu, najbolji način za jačanje pamćenja jest učenje novih stvari. Predlaže da pronađete nešto što vas zanima, a još niste isprobali, poput šaha, stranog jezika ili glazbenog instrumenta. Još je 1995. u stručnom članku upozoravala da učenje može smanjiti rizik od demencije i Alzheimerove bolesti, sažimajući to u pravilo ‘koristi ili izgubi’.
Istraživanja na studentima medicine i londonskim taksistima, koji moraju napamet naučiti golemu mrežu gradskih ulica, pokazala su da im se hipokampus, dio mozga ključan za pamćenje, zapravo povećava. Srećom, nije nužno upisivati zahtjevne tečajeve. Dovoljno je posegnuti za knjigom jer, prema brojnim studijama, čitanje može smanjiti rizik od kognitivnog propadanja u starijoj dobi.
Sahakian upozorava i na zamku koju nosimo u džepu. Stalnim prebacivanjem pažnje s jedne stvari na drugu slabi nam sposobnost koncentracije, a pokusi su pokazali da studenti s mobitelom na nastavi postižu slabije rezultate. Zanimljivo, čak i isključen mobitel na stolu odvlači pažnju.
Trikovi svjetskih prvaka
Katie Kermode iz Manchestera natječe se u pamćenju od 2008. godine i drži svjetski rekord u pamćenju imena. Tvrdi da iza njezinih rezultata nema nikakve magije, nego provjerene tehnike. Jedna od njih je takozvano putovanje, u kojem se pojmovi pretvaraju u likove i predmete povezane u priču. Tako je s devet godina naučila redoslijed planeta: termometar pukne i živa se razlije posvuda, božica Venera je pokupi u vrećicu i baci, a vrećica padne na Zemlju...
Slično funkcionira i palača pamćenja, metoda čiji korijeni sežu do starogrčkog pjesnika Simonida s Keja. U praksi je dovoljno zamisliti put koji dobro poznajete i na njega ‘rasporediti’ ono što želite zapamtiti. Kod popisa za kupnju, primjerice, prvu namirnicu smjestite na prilaz kući, drugu u hodnik i tako redom, a potom u mislima prošećete tim putem. Na isti način možete zapamtiti i govor ili prezentaciju.
Kermode apstraktne pojmove pretvara u slike. Ako trebate zapamtiti 2. listopada, listopad možete zamisliti kao bundevu, a broj dva, koji podsjeća na labuda, kao labuda koji sjedi na njoj. Onima kojima vizualizacija ne ide savjetuje da od podataka naprave priču s više likova.
Za učenje je dr. Michael Gruneberg, bivši predavač psihologije na Sveučilištu Swansea, preporučio akronime: nekoliko ključnih točaka gradiva sažmite u riječ ili rečenicu sastavljenu od njihovih početnih slova. Kermode pak savjetuje ponavljanje u sve dužim razmacima – u početku gradivo ponavljajte nekoliko puta dnevno, zatim jednom tjedno, a s vremenom i jednom mjesečno.
Bilješke, alarmi i dovoljno sna
I najbolji pamtitelji priznaju da imaju slabu točku. Kermode bez problema pamti datume, ali zaboravlja nešto i učiniti na rođendan. Gruneberg, koji ima 86 godina, objašnjava da takozvano prospektivno pamćenje, odnosno sjećanje na buduće obveze, s godinama ne postaje ništa bolje, pa savjetuje da termine uvijek zapišete. Kermode se redovito služi alarmima, ali i asocijacijama: ako odmah nakon ručka idete frizeru, zamislite da hladnjak otvarate škarama.
Ipak, presudnu ulogu ima san. ‘Dok spavamo, u pamćenju učvršćujemo ono što smo naučili tijekom dana’, objašnjava Sahakian, koja spava najmanje sedam sati i ne preporučuje cjelonoćno učenje uoči ispita. Koliko je odmor važan, Kermode je osjetila na vlastitoj koži: nakon jednog osvojenog natjecanja toliko je bila iscrpljena da se na bankomatu nije mogla sjetiti PIN-a. Alam dodaje da nam neispavanost donosi maglu u glavi te preporučuje i kratka popodnevna drijemanja kako bi mozak stigao obraditi i pospremiti nove informacije.
