Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je u ponedjeljak da Crna Gora neće prihvaćati zahtjeve Hrvatske koji nisu utemeljeni na pravu i koji zadiru u njezine nacionalne interese, ali da to ne znači odustajanje od europskog puta niti sukob sa Zagrebom
Odgovarajući na zastupnička pitanja u crnogorskom parlamentu, Ibrahimović je rekao da Podgorica želi dobrosusjedske odnose s Hrvatskom, ali da neće automatski prihvaćati svih osam zahtjeva koje je Zagreb postavio uoči završetka crnogorskih pristupnih pregovora s Europskom unijom.
'Ako kažemo ‘ne’ zahtjevima koji nisu racionalni i koji se ne temelje na pravu, ne znači da smo rekli ‘ne’ EU-u, već da smo rekli ‘da’ poštovanju međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa', rekao je Ibrahimović. Naglasio je da Hrvatska za Crnu Goru ima poseban značaj kao susjedna i prijateljska država, ali da otvorena pitanja, od kojih neka traju više od tri desetljeća, nije moguće riješiti u kratkom roku.
vezane vijesti
'Crvene linije u pregovorima'
Prema njegovim riječima, crvene linije u pregovorima sa Zagrebom predstavljaju nacionalni interesi Crne Gore.
'Naš pristup pregovorima sa Hrvatskom nije zasnovan na automatskom prihvaćanju ili odbacivanju svih zahtjeva, već na odgovornom sagledavanju svih pitanja pojedinačno. Kada govorimo o crvenim linijama, podsjećam da su naše crvene linije zaštita nacionalnih interesa Crne Gore', rekao je Ibrahimović.
Na pitanje oporbenih zastupnika o mogućim ustupcima Hrvatskoj, Ibrahimović je ustvrdio da Crna Gora nije preuzela nove obveze, niti prihvatila rokove, ali ni učinila ustupke na štetu svojih interesa u vezi sa školskim brodom 'Jadran', razgraničenjem na Prevlaci i obeštećenjem bivših logoraša.
Zastupnik oporbenog DPS-a Andrija Nikolić upozorio je da potezi crnogorske vlasti, uključujući usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, narušavaju povjerenje Hrvatske i drugih europskih partnera te otežavaju završetak pristupnih pregovora.
'Rezolucija o Jasenovcu, kontroverzna zakonska rješenja u oblasti unutarnjih poslova i ANB-a, veličanje Ratka Mladića - sve su to potezi koji su stvarali ozbiljne probleme i narušavali povjerenje naših partnera. Bez takvih poteza napredovali bismo brže ka EU', rekao je Nikolić.
Ibrahimović je priznao je da je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu izazvalo negativne reakcije Zagreba, ali je istaknuo da je riječ o odluci parlamenta, a ne vlade, te je rekao da su otvorena pitanja između dviju država postojala i prije njezina usvajanja.
Dokument s osam zahtjeva
Hrvatska je ranije dostavila članicama Europske unije i europskim institucijama dokument s osam zahtjeva koje očekuje da Crna Gora ispuni prije završetka pregovora. Među otvorenim pitanjima su vlasništvo nad školskim brodom 'Jadran', razgraničenje na Prevlaci, pitanje nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, obeštećenje bivših logoraša i povrat imovine.
U međuvremenu je crnogorska vlada riješila dva otvorena pitanja. Posebnim zakonom promijenjen je naziv bazena u Kotoru i legalizirana je spomen-ploča u Morinju. Zagreb inzistira na rješavanju nasljeđa rata iz 1990-ih, dok Podgorica smatra da se bilateralni sporovi trebaju rješavati dijalogom, bez ugrožavanja pristupnog procesa.
Crna Gora, koja je najdalje odmaknula među državama kandidatkinjama za članstvo u EU-u, otvorila je sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je 21 privremeno zatvorila. Crnogorske vlasti planiraju završiti pregovore do kraja 2026. godine, a cilj im je da zemlja postane članicom Europske unije 2028. godine.
