Američki predsjednik Donald Trump u siječnju je šokirao Europu zaprijetivši carinama državama koje su najavile da će poslati svoje vojnike na Grenland, autonomni teritorij Kraljevine Danske, za koji želi da postane dio SAD-a.

Iako je intenzitet tih prijetnji zasad splasnuo, danski i europski dužnosnici upozoravaju da mali otok i dalje ostaje ranjiv na moć koju američka administracija ima u digitalnom prostoru.

Grenland ima manje od 60 tisuća stanovnika, što ga čini iznimno osjetljivim na širenje netočnih ili manipulativnih informacija. U takvom okruženju i mali broj lažnih tvrdnji može se brzo proširiti i snažno utjecati na javno mnijenje, posebno kada dolaze od globalno utjecajnih političkih aktera.

'Grenland je meta različitih kampanja utjecaja, a jedan od njihovih ciljeva je stvaranje razdora između Danske i Grenlanda', izjavio je za Politico danski ministar pravosuđa Peter Hummelgaard.

Na porast dezinformacija upozorava i Thomas Hedin, glavni urednik danske platforme za provjeru činjenica TjekDet. Kao jedan od primjera naveo je tvrdnje da bi SAD mogao kupiti Grenland, što je, kako ističe, u suprotnosti s danskim ustavom, ali se unatoč tome ta tvrdnja ponavljala u javnom prostoru.

Dodatni problem predstavlja činjenica da Grenland nije dio Europske unije, zbog čega se na njega ne primjenjuje Akt o digitalnim uslugama, europski zakon koji obvezuje društvene mreže na suzbijanje dezinformacija i zaštitu javnog prostora. Prema ocjenama stručnjaka, to ostavlja njegov informacijski sustav bez ključnih mehanizama nadzora i transparentnosti.

Odnos između Danske i Grenlanda, povijesno i politički složen, osobito je podložan manipulacijama, kaže Signe Ravn-Højgaard iz think tanka Digital Infrastructure.

S populacijom veličine briselske općine, vijesti se na Grenlandu brzo šire i malo je medija koji mogu opovrgnuti informacije. Većina ljudi oslanja se na Facebook, rekla je Ravn-Højgaard, pa uz samo nekoliko dijeljenja lažna vijest može dosegnuti cijelu populaciju.

'To je potpuno drugačije nego u Danskoj. Ako u gradu od 20.000 stanovnika 5000 ljudi vjeruje u nešto lažno, to nije opasnost za demokraciju Danske. Ali na Grenlandu to bi se, kao prvo, brzo proširilo na sve, a kao drugo, to je velik postotak stanovništva', rekla je.

Iako zasad nema dokaza o organiziranim kampanjama, grenlandski ministri ribarstva i rada Peter Borg i Aqqaluaq Egede javno su pozvali građane na jedinstvo u suočavanju s pritiscima izvana.

Zabrinutost dijele i zastupnici u Europskom parlamentu. Prema njihovim upozorenjima, moguće su sofisticirane kampanje utjecaja, uključujući propagandu, govor mržnje i pritiske na političke aktere u Grenlandu i Danskoj.

Rasprava se sve više vodi i o potrebi da se europska pravila o digitalnim platformama prošire i na Grenland. Akt o digitalnim uslugama mogao bi, smatraju zagovornici, donijeti veću transparentnost, osobito kada je riječ o plaćenim političkim oglasima, a oni su se primjerice uoči izbora u ožujku 2025. godine pojavljivali na društvenim mrežama bez jasnih podataka o financiranju.

U Europskom parlamentu spominje se i osnivanje posebne stručne skupine posvećene Grenlandu, kao i jačanje potpore neovisnim medijima, provjeravateljima činjenica i organizacijama civilnog društva.