Ljeti dalmatinski otoci vrve turistima, no kako se uz more živi tijekom zime te koliko se često otočani uključuju u ekološke inicijative i projekte? Drugim riječima, što lokalci mogu učiniti za čišću i održivu svakodnevicu? Čini se da su promjene ipak moguće, posebice kada je riječ o smanjenju plastike, a koja se često baca nekoliko minuta od korištenja. U tim promjenama često važnu ulogu imaju lokalne udruge, pomoću kojih se volonteri umreže i aktiviraju o ekološkim, ali i drugim pitanjima. Kao kotačić promjene, oni su tu za ono što nije sustavno riješeno.

Dugi je otok, primjerice, projektom Plastic-Free Croatian Island educirao djelatnike u turizmu i otočane o tome kako gospodariti otpadom te je Udruga Sunce proizvela višekratne čaše za koncesionare. U Općini Jelsa na Hvaru postavljena je pak mreža javnih slavina s pitkom vodom da bi se smanjio plastični otpad, a djeca sa Šipana sudjeluju na radionicama i u akcijama čišćenja svog otoka od plastike. To su samo neki od projekata otočnih udruga koje je podržala Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka (DIEF), posvećena očuvanju prirode i bioraznolikosti dalmatinskog arhipelaga.

'Kad se na dalmatinskim otocima nešto radi, onda to svi saznaju. Naprimjer, Udruga Moj škoj, s kojom smo radili na projektu Refill Hvar (postavljanje mreže javnih slavina, op.a.) isprva je bila mala volonterska udruga, no s vremenom su jačali kapacitete te su došli do toga da provode značajan projekt u suradnji s općinom, turističkom zajednicom i komunalnim poduzećem. To je dobar primjer međusektorske suradnje zahvaljujući kojoj se vide stvarne promjene i one ostaju', kaže za tportal upraviteljica Zaklade Inga Jurin.

Spajanje lokalaca s donatorima

Osnovana je 2023. godine, a poanta je spajati udruge i ljude koji žive cijele godine na otocima s mogućim donatorima, odnosno ljudima koji bi htjeli poduprijeti određene projekte, a ne znaju na koji način. Suradnja, tumači Jurin, bude uzajamna i uspješna pa su dosad podržali 17 projekata, a Zaklada će uskoro raspisati novi natječaj, što znači da će im se udruge moći javiti te će zajednički razraditi njihove planove, ideje i resurse.

'Cijeli proces prijave je pojednostavljen jer je poanta raditi s udrugama kojima vjerujemo. Puno smo više od klasičnog donatora; partner smo jer smo uvijek za suradnju te smo uključeni u cijeli proces: od same prijave do izvršenja projekta', ističe. Dodaje da je važno i financijski ih podržati, odnosno preusmjeriti ih od donatora do korisnika.

'Primjerice, ako donator želi projekte koji su vezani uz regenerativnu poljoprivredu ili zaštitu mora i podmorja, na taj način odredimo one koje bismo podržali', objašnjava Jurin.

Prijavljeni projekti moraju se uklapati u jedno od tri područja interesa Zaklade: održivi razvoj i održivo korištenje resursa, regenerativna poljoprivreda, zaštita staništa i bioraznolikost. Zatim se revidiraju i ocjenjuju u potrazi za najkvalitetnijim prijavama, onima koje će, kako kaže Jurin, pozitivno utjecati na otočane. Premda je poželjno da udruga koja se prijavljuje na natječaj Zaklade bude registrirana u Dalmaciji, to nije uvjet.

'Ne smatramo da su neke ideje loše ili da su manje vrijedne nego druge; sve je samo stvar toga na koji način će pristupiti konkretnom ekološkom problemu na dalmatinskom otoku', kaže. I dok primorski otoci poput Krka mogu biti primjer u održivosti i ekološkoj osviještenosti, Jurin kaže da u Dalmaciji ima prostora za napredak.

Od održivog vrtlarstva do istraživanja koralja

Uz projekte smanjenja plastike, tportalova sugovornica ističe doprinos stanovnika Zlarina u očuvanju vodnih resursa i bioraznolikosti obnovom lokve Gnjilovače te suhozida oko nje. Osim toga, nedavno su istraživači i volonteri mapirali populacije ugroženog sredozemnog koralja u okviru projekta koji kombinira citizen science s očuvanjem podmorskih ekosustava. U istraživanje su se, u sklopu prakse, uključili i studenti s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, a uspješne projekte Zaklada nastoji replicirati i na drugim otocima.

Podržali su i zanimljiv projekt sa Silbe, u sklopu kojeg su se stanovnici učili održivom vrtlarstvu, čuvanju sjemena te tradicionalnim poljoprivrednim metodama na radionicama i predavanjima, čime se osigurava lokalna proizvodnja hrane prilagođena uvjetima otoka. Koliko su projekti raznovrsni, pokazuje i primjer Vele Luke, u kojoj se znanje iskusnih maslinara prenosilo na one mlađe te su nastojali stvoriti modele održivog ruralnog razvoja.

Takvih će vrijednih pothvata, uvjerena je Jurin, sigurno biti još, a lokalci se rado uključuju u njih.

'Jako je važna sinergija civilnog sektora, lokalne zajednice i regionalne jedinice, lokalne samouprave, jer samo tako možemo napraviti promjene koje će goditi lokalnom stanovništvu i težiti održivom razvoju otoka. Drago nam je podržati udruge u takvim projektima, iz čega izrastaju krasne priče, mijenjanje svijesti te edukacija najmlađih, što je najvažnije', zaključuje upraviteljica Zaklade za okoliš dalmatinskih otoka.