Formalni povod je 80. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata, zbog čega je na pekinškom trgu Tiananmenu pušteno 80 tisuća bijelih golubica i balona, a analitičari se slažu da se zapravo radilo o kineskoj deklaraciji spremnosti za sukobe na zemlji, moru, u zraku, svemiru i kibernetičkom prostoru.

Uz, dakako, jasnu demonstraciju namjere stvaranja novog svjetskog poretka daleko od dosadašnjeg baziranog isključivo na dominaciji SAD-a, zbog čega je američki predsjednik Donald Trump reagirao poslavši poruku:

'Molim vas, prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kimu Jong-unu dok kuju zavjeru protiv Sjedinjenih Američkih Država.'

Pritom je iz oštre izjave izostavio samog predsjednika Kine, poručivši mu: 'Neka predsjednik Xi i divan kineski narod imaju sjajan i trajan dan slavlja.'

Demonstracija sile

Na vojnoj paradi u Pekingu prikazan je impresivan napredak kineske vojne industrije: od nuklearne trijade, odnosno sposobnosti da se nuklearno oružje lansira s kopna, mora i iz zraka, preko različitih novih raketa, uključujući moderniziranu DF-5C, čiji je domet, prema kineskim tvrdnjama, cijeli svijet, pa do hipersoničnih raketa CJ-1000, koje mogu letjeti brzinama višestruko većim od brzine zvuka i pogoditi ciljeve na udaljenostima od nekoliko tisuća kilometara, te raketa YJ-19, YJ-20 i YJ-21, osmišljenih za neutraliziranje velikih ratnih brodova i nosača zrakoplova.

Prikazana je i nova generacija borbenih zrakoplova, zatim pomorski bombarderi opremljeni nadzvučnim projektilima te sustavi proturaketne obrane, sposobni presretati balističke projektile i satelite u svemiru, po čemu su usporedivi s američkima. Na koncu, paradom su prvi put marširale 'cyberspace jedinice' zadužene za kibernetičku obranu, a bili su tu i 'robotski vukovi', strojevi koji podsjećaju na pse - robote i može ih se koristiti za izviđanje, čišćenje mina, ali i za izravno lovljenje neprijateljskih vojnika.

Kina želi reorganizaciju međunarodnih odnosa

Sveučilišni profesor i vojni analitičar Marinko Ogorec smatra da Kina nije poslala poruku samo s vojne parade, nego i s prethodnog sastanka Šangajske skupine: sada ima ambiciju reorganizacije međunarodnih odnosa i slaganja sigurnosne i političke arhitekture, a uz sebe ima Rusiju i Kinu.

'Sasvim je jasno da SAD više nije jedina svjetska velesila, nego da živimo u bipolarnom svijetu, u kojemu je na jednoj strani kolektivni Zapad, a na drugoj struktura okupljena oko Šangajske skupine', kaže Ogorec za tportal, a na pitanje što ga je od predstavljenog na vojnoj paradi eventualno iznenadilo ili impresioniralo kratko je odgovorio: 'Sve'.

'Kina je sasvim jasno demonstrirala da je ovladala najsuvremenijom vojnom tehnologijom – od borbenih zrakoplova pete generacije, premda vjerojatno imaju i šestu generaciju, koju nisu prikazali, preko hipersoničnih i interkontinentalnih projektila, do cijelog raspona različitih dronova i laserskog naoružanja na vozilu, a ono je ipak još uvijek u sferi razvoja', kaže Ogorec.

Je li Kina spremna iskoristiti sve to oružje?

Po ovom analitičaru, odgovor na pitanje je li Kina spremna iskoristiti predstavljeno oružje vrlo je jasan:

'Povijesna praksa pokazala nam je da će svako proizvedeno oružje kad-tad biti i upotrijebljeno. Jesu li Kinezi na to spremni? Pa ako ga proizvode i ako ga imaju - svakako da jesu', kaže nam Ogorec.

Ipak dodaje da je sasvim drugo pitanje razmišlja li Kina u ovom trenutku o vojnom osvajanju odmetnutog Tajvana ili o uspostavljanju potpune vojne dominacije na Pacifiku.

'Do Šangaja i Hong Konga, kao bivših britanskih kolonija, došli su bez ispaljenog metka i povijest je pokazala da su Kinezi vrlo strpljiv narod. Pitanje je hoće li i Tajvan u jednom trenutku shvatiti da više nema izbora i pripojiti se Kini ili će se za to morati upotrijebiti vojna sila. Teško je procijeniti', kaže ovaj analitičar.

Ogorec naglašava da Kina, poput SAD-a i Rusije, sada ima oružje koje može dosegnuti svaku točku na Zemlji, ali i da je sposobna voditi ratove na svim frontovima i u svim dimenzijama, uključujući cyberspace i svemir.

'Do Prvog svjetskog rata sukobi su se vodili u dvije dimenzije, na frontu i po dubini. Potom je došla i visina, pa svemir, pa robotizirani sustavi, sada i cyber prostor, a pitanje je je li Kina već u ovom trenutku nadmoćna SAD-u i u kojem segmentu. Ne zaboravimo da u ovom trenutku ona ima više od dva milijuna vojnika i da se po izdvajanju za vojne potrebe nalazi odmah iza SAD-a', tumači Ogorec.

Testiranje omjera snaga SAD-a i Kine dakako nikada ne bi bilo poželjno, a ovog analitičara pitamo je li moguće da se Kinezi odvaže na neki proxy rat, preko manjih posrednika?

'Ne, to im ne bi bilo u interesu, premda bi takav rat bez sumnje riješili u svoju korist bez većih poteškoća. Zbog svog tisućgodišnjeg iskustva oni su izuzetno strpljivi', zaključuje Ogorec.