U svijetu koji ne broji samo prosvjede, korupciju, mrtve i izbjeglice, bio je to tjedan superlativa. Barem kada je riječ o plovilima i letalima.

Katarska zrakoplovna kompanija Qatar Airways otvorila je najdužu redovnu liniju na svijetu. Prošle se nedjelje iz njemačkog brodogradilišta German Naval Yards u Kielu otisnula najveća jahta na svijetu. Talijansko brodogradilište Fincantieri iz Monfalconea gradi najglamurozniji kruzer u 2017. za više od 5.000 putnika nazvan 'Seaside'. Do 2020. morima mogu krenuti fantomski brodovi-kontejneraši, plovila bez kapetana i mornara, jer će se njima daljinski kormilariti i navigavati s kopna, poručuju u 'Der Spiegelu' iz europskog Centra pomorske tehnologije Rolls-Roycea smještenog u norveškom gradu Ålesund.

Katarci su tako prošle nedjelje proslavili inauguracioni let na redovnoj liniji Doha – Auckland (Novi Zeland), prevalivši 'Boeingom 777' više od 14.500 kilometara za 16 sati i 10 minuta, jureći kroz 10 vremenskih zona. Za to je vrijeme 'Sailing Yacht A' klizila iz Kiela k španjolskoj luci gdje je čeka vlasnik, ruski milijarder Andrej Melničenko. Uz kolos dugačak 143 i širok 25 metara francuskog dizajnera Philippea Starcka, ostale jedrilice djeluju kao girice. Trupla izrađena od posebnog materijala na kojem se zrcali more, plovilo se kameleonski stapa s okolišem, ističući tek tri masta visine 90 metara i jedra veličine pola nogometnog igrališta. Cijena? Ne zna se točno, ali se nagađa o 400 milijuna eura.

Ali ne dajte se previše impresionirati. Početkom sljedeće godine naš Brodosplit dovršava još veći 162-metarski 'Star Clippers', najveći jedrenjak s križnim jedrima na svijetu i 6.347 četvornih metara jedara, gotovo dvostruko više od jedara luksuzne igračke ruskog oligarha. Kao Melničenkova jedrilica, i 'Star Clipers' će uz bybote imati i malu podmornicu.

Što rade Kinezi? Smišljajući kako se riješiti smoga, obraćaju se za pomoć talijanskom arhitektu Stefanu Boeriju, koji to rješava sadnjom šuma. Ali ne horizontalnih, pikajući drvca u zemlju, nego vertikalnih, sadeći ih po fasadama nebodera. U šumi nebodera niknut će neboderi-šume. Prošlog tjedna Boeri je najavio gradnju dva takva u Nanjingu, gradu u istočnoj provinciji Jiangsu. Poslije Milana i Lausanne bit će to treći grad u svijetu s čupavim, zelenim neboderima, 107 i 199 metara visokim, iz kojih će sa svih strana nicati 1.100 stabala i 2.500 grmova i biljaka, osiguravajući okolišu obilje kisika. U jednoj će zgradi biti smješten hotel 'Hyath', u drugoj muzej, uredi i škola arhitekture. Boeri slične šume-nebodere planira još u pet drugih kineskih gradova.

Osim što se bore s ugljičnim dioksidom, Kinezi mijenjaju globalnu filmsku industriju, piše ovih dana magazin Time. Oni imaju svoje super-zvijezde, poput Fan Bingbing, za koju teško da ste čuli, ali krhka je ljepotica prema Forbesu peta najbolje plaćena glumica svijeta, odmah iza Jennifer Aniston. Svakoga dana u zemlji se otvaraju 22 kino dvorane, a kralj e-trgovine, Alibaba, nedavno je ušao u partnerstvo sa Stevenom Spielbergom oko proizvodnje, financiranja i distribucije filmova u svijetu. Ako ste pretplaćeni na Netflix, pogledajte njegovu raskošnu epsku avanturističku seriju 'Marko Polo' o političkim nemirima i prevratima na dvoru Kublaj-kana, mjestu današnjeg Pekinga (svojevrsni azijski odgovor na 'Igre prijestolja'), pa će vam biti jasno da sadržajem i izborom glumaca ovaj američki streaming servis želi osvajati kinesko tržište.

Kinesko tržište sve više utječe na sadržaj holivudskih uspješnica, sve se više vodi računa o ukusu azijske publike i mišljenju kineske vlade hiper alergične na kritiku. Kinezi u filmovima nisu glavni zlikovci, jer Hollywood ne želi kvariti dobre odnose s investitorima, pa drugi najbolje plaćeni glumac na svijetu, Jackie Chan, kaže:

'Svi holivudski scenaristi i producenti danas imaju na umu Kinu. Kina je središte svega'.

Ali Kinezi ne razmišljaju samo o Hollywoodu. Ako Indija ima svoj Bollywood, zašto oni ne bi imali svoj Chollywood? Ako Bollywood može proizvesti tisuću filmova godišnje, dvostruko više od Hollywooda, zašto mnogoljudna Kina ne bi mogla proizvesti filmova kao barem pola Hollywooda? Prošle veljače kineska je publika srušila tjedni rekord odlazaka u kino (utržilo se 557 milijuna dolara), a svi prikazani filmovi tog su tjedna bili domaće proizvodnje. Bez holivudske čarolije.

Kada je već riječ o Bollywoodu, prošlog je tjedna ponovno zaiskrilo između Indije i Pakistana, ovaj puta zbog jednoga filma. Pakistan je zabranio prikazivanje najnovijeg bolivudskog trilera 'Raees' (Plemić), jer u njemu indijski superstar Shah Rukh Khan glumi muslimanskog terorista (partnerica mu je pakistanska nova zvijezda Mahira Khan), a po uvjerenju Pakistanskog odbora za cenzuru filma, musliman ne može biti terorist. Stalne napetosti zbog sporne pokrajine Kašmir i nesporazumi među muslimanima i hindusima svako malo pogode i svijet filma, mada pakistanski scenaristi, redatelji i glumci naveliko rade u Bollywoodu, a indijski u Pakistanu.

Pakistanci imaju bolje TV-serije, Indijci bolje filmove i razmjena savršeno funkcionira dok se ne umiješa politika. Zbog najnovije zabrane digla se uzbuna na društvenim mrežama, ali zabrana trilera 'Raees' tek je jedna u nizu. Nakon što su prošloga rujna pakistanski separatisti u Kašmiru ubili 17 indijskih vojnika, Bollywood je otkazao angažmane svim pakistanskim glumcima, pjevačima i filmskim radnicima, a Pakistan je po sistemu 'tuk na utuk' bojkotirao Bollywood. I tako redom.

No, vratimo se u Europu. Njemačko Federalno ministarstvo za obiteljska pitanja prošlog je ponedjeljka obznanilo istraživanje po kojemu u zemlji trenutno živi 47.000 žrtava sakaćenja ženskih genitalija. Žrtve dolaze iz Egipta, Eritreje, Somalije, Etiopije, Malija i Iraka, gdje se i danas, u 21. stoljeću, kruto poštuje običaj djelomičnog ili potpunog uklanjanja klitorisa, u nekim sredinama i obrezivanje stidnica. Od kraja 2014. otkako u Njemačku stižu kolone izbjeglica, broj osakaćenih djevojčica i žena porastao je za 40 posto, a u istraživanju se procjenjuje da je neposredno ugroženo 1.500 do 5.700 kćeri doseljenika. Da spriječi tzv. blagdansko obrezivanje – odvođenje djevojčica na zahvat sakaćenja u zemlju njihova podrijetla tijekom školskih praznika - njemačka je vlada donijela zakon kojim predviđa ukidanje putovnica za one kojima se dokaže da su to učinili svojoj djeci.

Broj spašenih je, nažalost, kap u moru, jer Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da su u svijetu 200 milijuna žena žrtve tog mračnog običaja. U Somaliji, Gvineji i Džibutiju više ih je od 90 posto osakaćenih.

Do Zimskih olimpijskih igara 2018. u južnokorejskom Pyeongchangu preostalo je godinu dana, ali u sveopćoj političkoj zbrci Koreancima je sport trenutačno zadnja briga. U izgradnju infrastrukture i organizaciju utrošit će 22,4 milijarde dolara, ali sve je palo u drugi plan izlaskom na ulice milijuna građana koji traže ostavku predsjednice Park Geun-Hye zbog upletenosti u najveći korupcijski skandal posljednjih desetljeća.

Uhićena bliska prijateljica i suradnica predsjednice, Choi Soon-sil, optužena je za ucjenjivanje tvrtki da doniraju desetke milijuna dolara u dvije neprofitne zaklade pod kontrolom Choi. Kako se skandal širio, uhićeno je nekoliko vrhunskih sportskih dužnosnika i dužnosnika Ministarstva kulture, među njima i sama ministrica kulture, Cho Yoon-sun, pod sumnjom da je namještala građevinske poslove vezane za Olimpijadu.

Eto, počnemo s luksuznim jahtama, a opet završimo korupcijom.

P.S. Japanski farmaceutski div Takeda s 35.500 zaposlenih kupio je za 5,2 milijarde dolara malu američku farmaceutsku tvrtku Ariad specijaliziranu za proizvodnju lijekova protiv karcinoma. Čemu toliki novac za tvrtkicu sa svega 125 zaposlenika? 'U lovu smo na hit-lijekove', izjavljuje direktor Takede, James Kehoe. To je tipičan primjer kako farmaceutski Golijat guta konkurenciju i osigurava primat na rastućem tržištu lijekova protiv zloćudnih i rijetkih bolesti, bipolarnog poremećaja i Alzheimera, kažu stručnjaci. I Pfizer je prošloga ljeta platio 14 milijardi dolara za preuzimanje tvrtke Medivation Inc koja proizvodi Xtandi, a američki AbbVie Inc je Pharmacyclicsu iskeširao 21 milijardu, da se domogne Imbruvica-e, hit-lijeka protiv leukemije. U Takedi računaju da će na ariadovu lijeku protiv zloćudnog tumora pluća, Brigatinibu, godišnje zarađivati milijardu dolara. Budite bolesni, da bi drugi bili bogati.