NIZ SLUČAJEVA

Je li u Hrvatskoj ugrožena sloboda govora? Evo što kažu stručnjakinje

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 20.02.2019 18:55
  • Objavljeno 20.02.2019 u 18:55
Zorana Ercega legitimirala je policija kad je, nakon izrečene presude kojom mu se zabranjuje pristup spomeniku Franji Tuđmanu, otišao do njega

Zorana Ercega legitimirala je policija kad je, nakon izrečene presude kojom mu se zabranjuje pristup spomeniku Franji Tuđmanu, otišao do njega

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Višnjić

Sve su glasnije kritike javnosti da je u Hrvatskoj ozbiljno ugrožena sloboda govora. U kratkom vremenskom razdoblju zaredalo se nekoliko slučajeva koji su izazvali zabrinutost - od presude zbog autoriziranog intervjua s državnim dužnosnikom ili satiričnog priloga, preko tužbi koje HRT pokreće protiv svojih novinara, do slučaja Zorana Ercega koji je uhićen i kojemu je suđeno jer je vikao da je Franjo Tuđman ratni zločinac. Je li u Hrvatskoj ugrožena sloboda govora, pitali smo odvjetnicu Vesnu Alaburić, specijaliziranu za medijsko pravo i ljudske slobode, te Gordanu Vilović, profesoricu s Fakulteta političkih znanosti koja se između ostalog bavi etikom medija

Odvjetnica Vesna Alaburić smatra da situacija u posljednje vrijeme nije bitno drugačija nego što je bila proteklih godina, ali naglašava da je nekoliko najnovijih primjera, prvostupanjskih presuda, ponovno skrenulo pažnju u javnosti na probleme medijskih sporova i uopće temu slobode govora.

'Te su presude, na prvi pogled, izazvale nevjericu u javnosti zbog mogućnosti da uopće netko bude osuđen zbog autoriziranog intervjua s državnim dužnosnikom, satiričnog priloga ili nekakvih sličnih situacija. Moje je stajalište da o svemu tome treba definitivno i konačno zaključivati kad bude završen put pravne zaštite jer se radi o prvostupanjskim presudama i sigurno će biti žalba te vjerujem da će biti promijenjene na pravi način na višim sudskim instancama', kazala nam je Alaburić te ne misli da je situacija dramatična, ali smatra da je 'relativno vrlo ozbiljna'. Kako je navela, riječ je o ozbiljnim problemima i kad prvostupanjski sud pokaže nesnalaženje u ovakvim situacijama, imamo pogubne učinke po slobodu izražavanja.

Profesorica Vilović je odgovarajući na pitanje o stanju slobode govora u Hrvatskoj citirala pokojnog Božu Novaka, hrvatskog novinara, feljtonista, publicista i kroničara hrvatskog novinarstva, koji se, kako je rekla, silno borio za slobode jer mu je u jednom času bilo zabranjeno pisati i govoriti: 'Medijske slobode i sloboda govora nisu nikada dostignute i za njih se uvijek iznova moramo boriti u Hrvatskoj.'

'Ako smo mislili da smo dosegnuli neku visoku razinu, to nije točno jer nam svakodnevni izazovi potvrđuju da se svakodnevno moramo iznova boriti za to', poručila je Vilović i smatra da je ovo vrijeme u kojem za slobodu govora moramo raditi svim silama, i to svi građani Hrvatske, a ne samo ljudi koji rade u medijima.

Prema njezinu mišljenju, danas smo došli u apsurdnu situaciju da je puno teže glasno izgovoriti neke stvari nego što je bilo devedesetih godina. 'Što je neshvatljivo i trebalo bi nas zabrinuti', dometnula je, dodavši da su tužbe protiv novinara postale pošast.

  • +5
  • +2

Zoran Erceg ispred suda nakon presude za divljanje prilikom otkrivanja spomenika Tuđmanu

Izvor: Cropix / Autor: Ranko Suvar / CROPIX

'Ne bih se složila da postoji granica slobode govora, ali je sve stvar dobrog ukusa i procjene hoću li doći ispred nekog spomenika, bilo kojeg, i izražavati svoj stav o toj osobi. U Hrvatskoj, nažalost, sve je dovedeno do apsurda te postoji sloboda u određenim situacijama i za određene ljude dok za druge u istim takvim situacijama ne vrijedi, a trebala bi vrijediti za sve isto', smatra profesorica Vilović, dodajući da pritom misli da nešto što graniči s fašizmom, ono što je bjelodano utvrđeno kao neprihvatljivo, ne spada u slobodu govora.

Što se tiče slučaja Erceg, odvjetnica Alaburić kaže da će biti ključno kako će sud obrazložiti osuđujuću presudu. Hoće li se osuda temeljiti na sadržaju onoga što je govorio ili uopće na izvikivanju određenog sadržaja bez obzira kakav on bio, za ili protiv pokojnog predsjednika Tuđmana, u vrijeme u kojem se održavala određena ceremonija. 'Treba vidjeti hoće li biti tema sadržaj govora ili okolnosti pod kojima je nešto rečeno', objašnjava.

Kako je naglasila, različite su situacije kažnjavate li nekoga zbog sadržaja izgovorene riječi, što je eklatantan primjer povrede slobode govora, ali ako kažnjavate nekoga zato što je ometao neka događanja, onda je pitanje okolnosti pod kojima se to događalo.

Ako se radilo samo o jednom uzviku i izražavanju protesta koji nije ni na koji način poremetio ceremoniju, tijek događanja i pristup građanima, onda se može postaviti pitanje opravdanosti kažnjavanja za prekršaj. Kad neku ceremoniju potpuno prekinete i spriječite govornike, onda bi se zaista radilo o prekršaju protiv javnog reda i mira. Tako da su to različite situacije. Vidjet ćemo kad presuda bude napisana', zaključila je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!