Na pitanje Stankovića o nepravomoćnoj presudi Zoranu Ercegu po kojoj se ne smije godinu dana približavati spomeniku Franji Tuđmanu, Mrčela je rekao kako treba vidjeti pisani otpravak presude te odvagnuti je li ona bila potrebna. Naglasio je da je važno vidjeti je li Erceg osuđen zato što je vikao ili je osuđen zbog sadržaja onoga što je vikao.

'Sloboda govora i medija je važna, ali nije apsolutna', rekao je Mrčela.

Za lošu percepciju pravosuđa, za koje veliki broj hrvatskih građana misli da je korumpirano, kaže da je pogrešna a kao argument je naveo istraživanje po kojem je samo tri posto hrvatskih građana priznalo da je dalo mito sucu, dok je u drugim državama taj broj bio osjetno veći.

Postupci se skraćuju već godinama te u prosjeku traju 132 dana, rekao je Mrčela i priznao da je prosjek postupaka pred Vrhovnim sudom puno duži te da traje 532 dana.

Za presudu po kojoj je bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković bio osuđen na kaznu dobrotvornog rada, koju je odradio guljenjem krumpira u pučkoj kuhinji, Mrčela je rekao kako je to sankcija na koju sud nema utjecaja jer je to bio sporazum između Državnog odvjetništva i okrivljenog.

Na pitanje kako bi skratio procese koji traju po deset i više godina, Mrčela je rekao kako bi, među ostalim, trebalo pojednostaviti mogućnost predlaganja izdvajanja dokaza, da se to ne može predlagati unedogled te napraviti nešto oko izuzeća. Smatra da bi bilo dobro kad bi optužnice bile kraće, a ne da imaju po 400-500 stranica, te kada spisi ne bi imali i po 50 tisuća stranica. Kaže i kako ima sudaca koji se ponekad ne snalaze u nekim situacijama, pa se poneki postupci otežu i zbog toga.

'S obzirom na ekonomsku situaciju, suci imaju dobre plaće', odgovorio je Mrčela na pitanje jesu li suci preplaćeni, potplaćeni ili imaju dobre plaće.

Nakon godina protivljenja, suci su se, kaže Mrčela, pomirili s tim da se i njihove imovinske kartice objave na internetu.

'To je populistička mjera koja nema uporište u poredbenim zakonima Europske unije', rekao je zamjenik predsjednika Vrhovnog suda.

'Ustavni sud nam se ne miješa u posao, on je mjerodavan za jednu stvar, a Vrhovni za drugu. Zna se dobro tko što radi i nema nikakve zle krvi između nas', odgovorio je Mrčela na pitanja smeta li mu što mu se Ustavni sud miješa u posao.

Mrčela je medijima zamjerio da ne vode dovoljno računa o pretpostavci nedužnosti prilikom praćenja pravosudnih slučajeva pa je upitao je li, primjerice, bilo u redu izvještavanje o slučaju Daruvarac, je li to bio oblik pritiska na sud.

'Nije lako raditi ako svaki dan pročitate pet članaka o tome. Naši suci to mogu, oni su osposobljeni za to, ali nije lako', rekao je Mrčela i dodao kako bi se trebalo voditi više računa i uspostaviti jednu ravnotežu koja bi olakšala obavljanje posla.

Kad je riječ o govoru mržnje i uvredama na društvenim mrežama i u komentarima na internetskim portalima, ovaj sudac smatra da bi 'trebala postojati neka regulacija ili samoregulacija da se određene uvrede sankcioniraju'.

'Nema razlike vrijeđam li ja vas na televiziji, javnom mjestu, u novinama ili na društvenim mrežama. Štoviše, društvene mreže su posjećenije od mnogih drugih mjesta', naglasio je Mrčela i dodao kako je odgovornost za komentare na portalima na nakladnicima.

Stanković je spomenuo kako je upravo Mrčela sudac koji je 1996. oslobodio Feral Tribune u slučaju tužbe tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana zbog klevete, te ga je pitao što misli o nedavnoj nepravomoćnoj presudi protiv News Bara i o kažnjavanju satire općenito.

'Satira je kao basna, zna se da to nije istina. Sigurno trebaju važiti drugi kriteriji nego kad je u pitanju javno informiranje. Treba vidjeti što će u konkretnom slučaju reći drugostupanjski sud', odgovorio je Mrčela.