Rat u Ukrajini i dalje traje na istočnim granicama Unije, članice su razjedinjene oko podrške Kijevu, a odnosi s SAD-om sve su napetiji. U takvom kontekstu, izbori koji slijede – u nizu ključnih država članica, ali i izvan EU-a – mogli bi znatno promijeniti političku ravnotežu u Europi i njezin međunarodni položaj.

Mađarska: Kraj Orbanove ere?

Izbori u Mađarskoj mogli bi označiti kraj najduže neprekinute vladavine jednog političara u Europskoj uniji. Viktor Orban, koji je prvi put bio premijer od 1998. do 2002., a na vlasti je bez prekida od 2010., suočava se s najozbiljnijim izazovom dosad.

Njegov glavni protukandidat je Peter Magyar, bivši insajder vladajućeg Fidesza koji se prometnuo u čelnika oporbe. Iako se Fidesz i Magyarova stranka Tisza ne razlikuju bitno u društvenim pitanjima poput migracija ili prava LGBTQ+ zajednice, Magyar kampanju gradi na ekonomskim temama – niskoj kupovnoj moći građana i zategnutim odnosima s Bruxellesom, zbog kojih Mađarska još ne može računati na višemilijardska sredstva iz fondova EU-a.

Prema posljednjim anketama, Tisza vodi s čak 13 postotnih bodova prednosti. Ishod izbora imat će posljedice koje daleko nadilaze mađarske granice. Orban je jedan od ključnih figura europskog nacionalno-konzervativnog bloka, blizak svjetonazoru američkog predsjednika Donalda Trumpa, te jedan od najglasnijih kritičara EU-a po pitanjima migracija, demokratskih standarda i rata u Ukrajini. Promjena vlasti u Budimpešti mogla bi značajno promijeniti odnose snaga u Europskom vijeću.

Španjolska, Francuska, Njemačka i Italija: Lokalni izbori kao test nacionalne vlasti

Četiri najveće države članice EU-a suočavaju se s regionalnim i lokalnim izborima koji će poslužiti kao svojevrsni barometar povjerenja građana u nacionalne vlade i pokazati koliko snažno jača krajnja desnica, piše Euronews.

U Španjolskoj je socijalistički PSOE premijera Pedra Sancheza pretrpio težak poraz na regionalnim izborima u Extremaduri, nekadašnjem uporištu stranke. Vladajuća koalicija u Madridu dodatno je opterećena korupcijskim aferama i nemogućnošću donošenja proračuna već treću godinu zaredom. Predstojeći izbori u Aragonu, Kastilji i Leonu te Andaluziji bit će ključni test i za vladajuće socijaliste i za oporbenu Narodnu stranku, koja pokušava ojačati bez oslanjanja na krajnje desni Vox.

U Italiji su lokalni izbori u većim gradovima Rimu, Milanu, Bologni i Torinu odgođeni tijekom pandemije i premješteni na proljeće 2027. Umjesto toga, birači će 2026. izaći na birališta samo u manjem broju gradova poput Venecije, Reggio Calabrije, Arezza, Andrije i Pistoije. Talijani će glasati i o referendumu o ustavnoj reformi pravosudnog sustava, što će poslužiti kao svojevrstan test javne podrške koaliciji premijerke Giorgije Meloni uoči općih izbora 2027.

Francuska se suočava s produljenom političkom krizom, niskom popularnošću predsjednika Emmanuela Macrona i kontinuiranim jačanjem krajnje desnog Nacionalnog okupljanja. Lokalni izbori u ožujku poslužit će kao uvod u predsjedničke izbore 2027.

U Njemačkoj će pak niz pokrajinskih izbora testirati popularnost kancelara Friedricha Merza, koji je na dužnost stupio u svibnju, ali i pokazati koliki doseg ima krajnja desnica – ne samo u bivšim istočnim, nego i u bogatijim zapadnim saveznim pokrajinama.

Švedska: Izbori u sjeni stranog uplitanja

Švedska se priprema za parlamentarne izbore u rujnu, a premijer Ulf Kristersson upozorava da će se održati usred 'ozbiljne sigurnosne situacije'. Iako porast kriminala u Švedskoj potiče desničarsku retoriku, najveća zabrinutost odnosi se na mogućnost stranog miješanja u izborni proces.

Švedske vlasti već su pojačale mjere za kibernetičku sigurnost, strahujući od hibridnih napada kakvi su zabilježeni i u drugim europskim državama. Ovi izbori bit će važan test otpornosti europske demokracije nakon uvođenja Akta o digitalnim uslugama i planiranog 'štita demokracije' EU-a.

Danska i Bugarska: Nestabilnost i ključne odluke

Danska premijerka Mette Frederiksen suočava se s padom potpore nakon poraza u Kopenhagenu i sve krhkije vladajuće koalicije. Uz to, zemlja je pod pritiskom i zbog američkih ambicija prema Grenlandu. Nacionalni izbori moraju se održati najkasnije do listopada 2026.

Bugarska će pak 1. siječnja 2026. uvesti euro, ali istodobno prolazi kroz ozbiljnu političku krizu. Nakon pada vlade i masovnih prosvjeda, zemlju očekuju predsjednički i vjerojatno parlamentarni izbori, u pokušaju izlaska iz dugotrajnog zastoja.

Izbori izvan EU-a s velikim posljedicama za Europu

Europa će pozorno pratiti i izbore izvan svojih granica. Američki kongresni izbori 2026. mogli bi odlučiti koliko će administracija predsjednika Donalda Trumpa imati manevarskog prostora u unutarnjoj i vanjskoj politici. U Brazilu se održavaju predsjednički izbori važni za budućnost sporazuma EU–Mercosur, dok bi izbori u Izraelu mogli promijeniti dinamiku sukoba na Bliskom istoku.

U Rusiji će se održati parlamentarni izbori, no njihov se ishod već sada smatra unaprijed određenim u korist Vladimira Putina, u uvjetima gotovo potpuno ugušene oporbe i slobodnih medija.