Danas više od 40 zračnih teretnih linija povezuje europska odredišta sa zračnim lukama u Xinjiangu, regiji u kojoj se kineske vlasti optužuje za sustavno podvrgavanje pripadnika ujgurske etničke manjine prisilnom radu te za ozbiljna kršenja ljudskih prava

Prema najnovijoj analizi podataka o zračnom teretu, koju je provela washingtonska zagovaračka organizacija Uyghur Human Rights Project (UHRP) i koje je dobio POLITICO, više od devet teretnih prijevoznika sada održava rute iz Xinjianga prema Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Švicarskoj, Belgiji, Irskoj, Španjolskoj i drugim europskim državama.

Jedan od prijevoznika istaknuo je da nema dokaza da je njihov teret proizveden prisilnim radom, dok su drugi tvrdili da nisu odgovorni za nadzor opskrbnih lanaca robe koju prevoze.

Prijetnja europskoj trgovini

„Brzo širenje zračnih teretnih ruta između ujgurske regije i Europe predstavlja sve veću prijetnju integritetu opskrbnih lanaca Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva“, navodi se u izvješću UHRP-a, koje se temelji na praćenju teretnog prometa od lipnja 2024. do svibnja 2025.

Analiza pokazuje da se tim letovima prevoze proizvodi e-trgovine, tekstil, obuća, elektronika, autodijelovi i poljoprivredni proizvodi – sve industrije koje su prema procjenama izložene visokom riziku od prisilnog rada ujgurskog stanovništva.

„Duboko sam zabrinut zbog ovih nalaza“, izjavio je David Alton, predsjednik Zajedničkog odbora za ljudska prava britanskog parlamenta, dodavši kako porast letova „očito proturječi nedavnoj odluci Europske unije o uvođenju mehanizma provjere prisilnog rada“.

U srpnju je Altonov odbor utvrdio da i Ujedinjeno Kraljevstvo riskira postati „odlagalište“ robe proizvedene modernim ropstvom. Pozvali su ministre da uvedu ciljane zabrane uvoza kako bi se nadoknadili nedostaci britanskog Zakona o modernom ropstvu iz 2015., koji od tvrtki traži da jednom godišnje objave izvješće o mjerama poduzetima za sprječavanje prisilnog rada, uključujući procjenu rizika.

Kina ne dopušta pristup izvjestiteljima UN-a

Europski industrijski div Volkswagen povukao se iz regije jer, kako je izjavio Alton, „nije bio u mogućnosti neovisno provjeriti razmjere prisilnog rada u svom opskrbnom lancu“. Kineska vlada, tvrdi on, uporno odbija omogućiti pristup posebnim izvjestiteljima UN-a kako bi se provela istraga.

Dokazi o prisilnom radu u Xinjiangu dolaze od sjevernoameričkih i europskih vlada, Ujedinjenih naroda, sveučilišnih istraživača, organizacija za ljudska prava, think tankova te iz brojnih svjedočanstava preživjelih.

Godine 2021. britanski parlament izglasao je priznanje da Kina u toj regiji provodi „genocid“, uključujući „široku uporabu prisilnog rada“, kako je tada izjavio tadašnji ministar vanjskih poslova Dominic Raab. Te iste godine Sjedinjene Američke Države zabranile su uvoz robe proizvedene prisilnim radom Ujgura, a početkom 2025. dodatno su pooštrile zakon.

„Moramo polaziti od pretpostavke da su svi proizvodi proizvedeni u ujgurskoj regiji nastali prisilnim radom“, izjavila je Sian Lea, voditeljica britanskog i europskog zagovaranja pri organizaciji Anti-Slavery International. „Državni prisilni rad u Kini raširen je i sustavan“, dodala je.

Letovi na radaru

Kineska vlada pozicionirala je glavnu zračnu luku Ürümqi u Xinjiangu kao ključno čvorište u strategiji tzv. Zračnog puta svile, čime regiju integrira u globalna tržišta unutar inicijative „Pojas i put“. Dužnosnici Komunističke partije Kine proširenje međunarodnih teretnih zračnih veza 2023. predstavili su kao važan dio vizije predsjednika Xi Jinpinga.

„Tvrdnje o prisilnom radu u Xinjiangu ‘laž su stoljeća’, izmišljena od antikineskih snaga radi ocrnjivanja Kine“, izjavio je glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Londonu. Naglasio je kako „u Xinjiangu nema prisilnog rada“ te da je izvješće UHRP-a „potpuno netočno“.

„Nikakva količina kleveta ne može promijeniti činjenicu da su proizvodi iz Xinjianga visoke kvalitete i rado prihvaćeni diljem svijeta“, dodao je. „Niti može zasjeniti stalan gospodarski i društveni napredak regije.“

Prije lipnja 2024., analiza javno dostupnih podataka o letovima koju je proveo UHRP identificirala je samo dvije teretne rute iz Ürümqija prema Europi. Danas ih je desetci – izravnih ili s međuslijetanjem.

Najviše teretnih letova zabilježeno je prema Ujedinjenom Kraljevstvu – njih 313, prevozeći robu e-trgovine i druge proizvode – dok je Mađarska zabilježila 162 dolaska.

Prema izvješću POLITICO-a iz ranije ove godine, trend brzog porasta teretnog prometa iz Xinjianga prema Ujedinjenom Kraljevstvu bilježi se od početka 2024. Samo u svibnju, 2000 tona robe iz Ürümqija stiglo je u EU, Švicarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

U planu otvaranje sedam novih zračnih luka

Do kraja 2025. u Xinjiangu se planira otvoriti sedam novih zračnih luka, što će se pridružiti postojećih 26 civilnih aerodroma, dodatno učvršćujući logističke veze s ostatkom svijeta.

EU je krajem 2025. uvela Uredbu o prisilnom radu, namijenjenu sprječavanju ulaska robe proizvedene zlouporabama radnika u europski blok. Iako Ujedinjeno Kraljevstvo nema jednak zakon, njegov Zakon o modernom ropstvu iz 2015. ima sličnu svrhu. Međutim, provedba oba propisa ostaje izazovna – mali dio robe provjerava se na granici, a opskrbne lance često je teško u potpunosti pratiti.

„Zabrana uvoza robe iz Xinjianga poslala bi jasan signal da vlade ne toleriraju prisilni rad koji nameće država“, rekla je Lea iz Anti-Slavery Internationala, podsjećajući na američku zabranu iz 2021. godine. „S obzirom na to da je na terenu gotovo nemoguće provesti neovisnu procjenu u kontekstu državnog prisilnog rada, kompanije bi se trebale odmah povući iz ujgurske regije.“

„Europska predanost iskorjenjivanju prisilnog rada iz lanaca opskrbe mora ići dalje od političkih izjava“, upozorio je Henryk Szadziewski, direktor istraživanja UHRP-a. „Svaka neprovjerena pošiljka iz Ürümqija predstavlja propuštenu priliku za djelovanje – i potencijalno kršenje ljudskih prava Ujgura.“