Izjava američkog predsjednika Donald Trump da su američke snage izvele napade na ogranak Islamske države u Nigeriji, uz optužbu da ta skupina ‘ciljano i brutalno ubija kršćane’, ponovno je otvorila pitanje sigurnosne krize u toj zapadnoafričkoj zemlji. Trumpove riječi dolaze nakon višemjesečnih pritisaka dijela američkih političara i javnih osoba koji tvrde da se u Nigeriji odvija sustavni progon kršćana, pa čak i ‘genocid’
Takve tvrdnje posljednjih mjeseci sve češće dobivaju političku težinu u Washingtonu, no detaljna analiza pokazuje da se velik dio tog narativa oslanja na podatke čiju je vjerodostojnost teško provjeriti.
Brojke koje su pokrenule političku reakciju
Među najglasnijima u iznošenju alarmantnih tvrdnji bio je američki senator Ted Cruz, koji je naveo da je od 2009. u Nigeriji ubijeno više od 50.000 kršćana, dok je poznati TV voditelj Bill Maher govorio o više od 100.000 žrtava i tisućama spaljenih crkava.
Te brojke masovno su se proširile društvenim mrežama, a zatim počele ulaziti i u politički diskurs. Nigerijska vlada odbacila ih je kao ‘grubo iskrivljavanje stvarnosti’, naglašavajući da nasilje postoji, ali da terorističke skupine napadaju sve koji se protive njihovoj ideologiji – muslimane, kršćane i one bez vjerske pripadnosti.
vezane vijesti
Ključni izvor: netransparentni podaci InterSocietyja
BBC-jeva analiza pokazuje da se većina spornih brojki oslanja na izvješća organizacije International Society for Civil Liberties and Rule of Law (InterSociety), nigerijskog NGO-a koji godinama prati kršenja ljudskih prava.
InterSociety u svom izvješću tvrdi da su džihadističke skupine od 2009. ubile više od 100.000 kršćana, uz dodatnih 60.000 ‘umjerenih muslimana’. No organizacija ne objavljuje detaljne popise izvora niti metodologiju kojom dolazi do tih brojki. U više slučajeva, prema provjeri BBC-ja, vjerski identitet žrtava nije bio naveden u izvornim medijskim izvješćima, iako ih InterSociety kasnije klasificira kao kršćane.
Zbrajanjem javno dostupnih izvora koje InterSociety navodi za 2025. godinu dolazi se do znatno manjeg broja žrtava od onoga koji organizacija tvrdi, uz naznake da su pojedini napadi evidentirani više puta.
Što kažu neovisni istraživači
Za razliku od InterSocietyja, međunarodna organizacija ACLED, koja prati političko nasilje diljem svijeta, objavljuje provjerljive baze podataka s jasno navedenim izvorima.
Prema njihovim podacima, od 2009. u Nigeriji je u politički motiviranom nasilju ubijeno oko 53.000 civila – muslimana i kršćana zajedno. U razdoblju od 2020. do rujna 2025. zabilježena su 384 incidenta u kojima su kršćani bili izravna meta, a u njima je ubijeno 317 osoba, što čini manji dio ukupnog broja žrtava.
Analitičari upozoravaju da većina nasilja pogađa sjever Nigerije, gdje su muslimani većina, te da su muslimanske zajednice često glavne žrtve napada.
Nasilje nije samo vjersko pitanje
Sigurnosni stručnjaci ističu da Nigerija istodobno prolazi kroz više različitih kriza: džihadističko nasilje na sjeveroistoku, sukobe između stočara i poljoprivrednika u središnjim dijelovima zemlje te val kriminalnih otmica i banditizma na sjeverozapadu.
Posebno je sporno svrstavanje fulanskih stočara među ‘džihadiste’. Iako su Fulani većinom muslimani, brojni istraživači smatraju da su ti sukobi prije svega etnički i resursni, povezani s borbom za zemlju i vodu, a ne s vjerskom ideologijom. U tim sukobima stradavaju i muslimanske i kršćanske zajednice.
Politički interes i lobiranje u SAD-u
Narativ o ‘genocidu kršćana’ godinama promoviraju i pojedine separatističke skupine iz Nigerije, osobito one povezane s biafranskim pokretom.
Jedna od njih, Biafra Republic Government in Exile, javno je priznala da je organizirala lobiranje u SAD-u kako bi to pitanje došlo pred američki Kongres. Biafranski pokret želi odcjepljenje jugoistočnog dijela Nigerije i stvaranje neovisne države Biafre.
Takva politička pozadina dodatno komplicira procjenu koliko su pojedine tvrdnje motivirane sigurnosnim analizama, a koliko geopolitičkim interesima.
Što zapravo pokazuje šira slika
Čak i organizacija Open Doors, na čije se podatke pozivao i Trump, navodi da su u istom razdoblju, uz tisuće ubijenih kršćana, stradale i tisuće muslimana. I sami istraživači Open Doorsa ističu da je riječ o općem kolapsu sigurnosti, a ne isključivo o vjerskom ratu.
Zaključak koji se nameće jest da je Nigerija suočena s dubokom i višeslojnom sigurnosnom krizom, u kojoj vjera može biti jedan od faktora, ali ne i jedini ni presudni. Pojednostavljivanje tog nasilja na isključivo vjerski progon, upozoravaju analitičari, ne samo da iskrivljuje stvarnost nego i otežava pronalaženje učinkovitih rješenja.
