Japanska vlada odobrila je dosad najveći obrambeni proračun, vrijedan više od 58 milijardi dolara, dok se napetosti s Kinaom nastavljaju produbljivati. Peking je ovoga tjedna optužio Tokio da ‘potpaljuje utrku u svemirskom naoružanju'
Nacrt proračuna za iduću fiskalnu godinu, koji je kabinet odobrio u petak, veći je za 9,4 posto u odnosu na prethodni, koji završava u travnju. Riječ je o četvrtoj godini petogodišnjeg plana kojim Japan namjerava udvostručiti godišnju potrošnju na naoružanje i dosegnuti razinu od 2 posto BDP-a.
Fokus na ‘strike-back’ i obranu obale
Plan potrošnje usmjeren je na jačanje tzv. udarnih, odnosno ‘strike-back’ sposobnosti te obalne obrane, uključujući projektile zemlja–brod i besposadne sustave. Za zaštitu obala predviđeno je oko 100 milijardi jena za raspoređivanje ‘masivnog’ broja besposadnih letjelica u zraku, na površini mora i pod vodom, namijenjenih nadzoru i obrani. Sustav, nazvan ‘Shield’, trebao bi biti operativan do ožujka 2028., navode dužnosnici ministarstva obrane, prenosi The Guardian.
vezane vijesti
Povećanje proračuna dolazi u trenutku pogoršanih odnosa između Tokija i Pekinga. Kina već dulje kritizira jačanje japanskih obrambenih kapaciteta, a odnosi su se dodatno zaoštrili prošlog mjeseca kada je japanska premijerka Sanae Takaichi izjavila da bi se Japan vjerojatno vojno uključio ako Kina napadne Tajvan u sklopu planova Pekinga za njegovo pripajanje.
Kineski dužnosnici nastavili su javno napadati Tokio, koristeći svaku vojno povezanu najavu. Ministarstvo obrane Kine poručilo je na redovitom brifingu da japanski razvoj svemirske tehnologije, dijelom u suradnji sa Sjedinjene Američke Državama, ‘ubrzava naoružavanje i militarizaciju svemira’.
‘Pearl Harbor’ retorika
Prema japanskim medijima, Tokio je od ožujka 2023. lansirao više raketa s teretnim svemirskim letjelicama i satelitima za GPS i prikupljanje obavještajnih podataka. Glasnogovornik kineskog ministarstva obrane Zhang Xiaogang izjavio je kako ‘nije iznenađujuće da rastu zabrinutosti zbog novog scenarija Pearl Harbora’, podsjećajući na japanske napade iz Drugog svjetskog rata.
Japanski poslijeratni ustav zabranjuje uporabu sile za rješavanje međunarodnih sporova, no izmjena iz 2015. dopušta primjenu kolektivne samoobrane u određenim okolnostima, čak i ako Japan nije izravno napadnut. Aktualna sigurnosna strategija Tokija Kinu definira kao najveći strateški izazov te zagovara odlučniju suradnju u sigurnosnim pitanjima sa SAD-om.
Tajvan u središtu regionalnih napetosti
Kinesko ministarstvo obrane istodobno je kritiziralo i Washington zbog potpore Tajvanu, tjedan dana nakon što je odobrena američka prodaja oružja Taipeiju vrijedna više od 10 milijardi dolara. Iako SAD diplomatski ne priznaje Tajvan, američki zakon obvezuje Washington da mu osigura sredstva za obranu. Američki Senat nedavno je izglasao i zakon o obrambenom proračunu koji predviđa do milijardu dolara za sigurnosnu suradnju povezanu s Tajvanom u 2026.
Kina provodi dugogodišnju modernizaciju vojske, velikim dijelom usmjerenu na sposobnost vojnog zauzimanja Tajvana. Njezine mornaričke i zračne snage sve češće djeluju izvan vlastitih granica i sudjeluju u incidentima s drugim vojskama. Početkom mjeseca kineski zrakoplovi tijekom vježbi blizu jugozapadnog Japana zaključali su radar na japanske letjelice, što Tokio smatra jednim od najopasnijih poteza jer signalizira mogući napad.
Zhang je poručio da je kineska vojna potrošnja ‘razumna i umjerena’ te da su sve aktivnosti u skladu s međunarodnim pravom. Izjave premijerke Takaichi izazvale su i diplomatske te gospodarske protumjere Pekinga, no ona ih nije povukla, a japanska vlada tvrdi da one ne znače promjenu službene obrambene politike.
