Francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i španjolski premijer Pedro Sánchez odbijaju podržati rat koji je pokrenuo Donald Trump, a spor prijeti prerasti u ozbiljan politički i trgovinski sukob, piše Politico.

Ironično, upravo Trump, koji je mjesecima kritizirao i vrijeđao europske čelnike, sada otkriva koliko su mu saveznici potrebni. Američki predsjednik ovaj je tjedan javno prigovorio Londonu jer britanska vlada nije dopustila američkim bombarderima polijetanje iz baza u Ujedinjenom Kraljevstvu. Starmer, međutim, ne popušta te dopušta samo 'obrambene' operacije iz baza Kraljevskog ratnog zrakoplovstva.

Sličan stav zauzeo je i španjolski premijer Sánchez osudivši napad na Iran kao operaciju koja krši međunarodno pravo, a odbio je dopustiti američkim zrakoplovima korištenje španjolskih baza, što je izazvalo bijes Bijele kuće. Macron je također upozorio da je rat protiv Irana 'opasan' i nespojiv s međunarodnim pravom.

Pritisak iz Washingtona

Napetosti su porasle kada je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila da 'predsjednik očekuje da cijela Europa, dakle svi saveznici, surađuju u ovoj dugo očekivanoj misiji', s ciljem da se 'slomi odmetnuti iranski režim koji prijeti i Americi i našim europskim saveznicima'. Leavitt je čak ustvrdila da je Španjolska 'pristala surađivati' s američkom vojskom, no Madrid je to odmah demantirao.

Oštriji stav europskih čelnika podsjeća na podjele iz 2003. godine, kada je invazija na Irak administracije Georgea W. Busha potkopala transatlantsko povjerenje. Novi sukob na Bliskom istoku mogao bi još više uzdrmati zapadni savez.

'Pretpostavljam da predsjednik Trump nije ni pokušao dobiti podršku NATO-a za rat u Iranu. Možda nije mislio da se to isplati', rekla je Emily Thornberry, predsjednica Odbora za vanjske poslove britanskog parlamenta. 'Možda sada uči lekciju o vrijednosti široke baze saveznika.'

Duhovi Iraka

Od povratka u Bijelu kuću u siječnju 2025. godine Trump je zaoštrio odnose s Europom. Smanjio je potporu Ukrajini, kritizirao europske lidere zbog migracija, tražio da Grenland prijeđe pod američku kontrolu, a napad na Iran pokrenuo je bez konzultacija s ključnim saveznicima u NATO-u.

Kada su se saveznici usprotivili, reakcija Washingtona bila je oštra. Trump je Sánchezovu vladu nazvao 'strašnom' i 'neprijateljskom' te zaprijetio prekidom trgovine sa Španjolskom. Sánchez je uzvratio u televizijskom obraćanju: 'Nećemo zauzeti stav koji je protivan našim vrijednostima i načelima iz straha od odmazde drugih.'

Prema Reutersu, američki zračni tankeri koji su bili u Španjolskoj premješteni su u druge europske baze, a ministar financija SAD-a Scott Bessent optužio je Madrid za 'izuzetno nekooperativan' stav, tvrdeći da je time ugrozio američke vojnike.

Ipak, nisu svi europski čelnici u sukobu s Washingtonom. Njemački kancelar Friedrich Merz dobio je pohvale iz Bijele kuće nakon što je omogućio korištenje zračne baze Ramstein.

'Njemačka je bila sjajna. Bio je fantastičan', rekao je Trump, naglašavajući da SAD ne traži njemačko sudjelovanje u borbama.

Europa treba Ameriku – ali i obrnuto

Unatoč nesuglasicama, europski dužnosnici svjesni su da i dalje ovise o američkoj sigurnosnoj potpori. Bez američkog pritiska Rusija se teško može natjerati na pregovore o Ukrajini, a bez američkog oružja Kijev bi mogao biti u ozbiljnoj opasnosti na bojištu.

Jedan od europskih diplomata upozorio je: 'Ako želimo braniti međunarodno pravo i poredak temeljen na pravilima, moramo moći kritizirati američke postupke. Ako Europa šuti o američkom ratu protiv Irana, izgubit ćemo kredibilitet.'

I u Washingtonu pljušte upozorenja. Načelnik Združenog stožera američke vojske, general Dan Caine navodno je upozorio Trumpa da bi rat protiv Irana mogao biti mnogo opasniji bez podrške ključnih saveznika.

'Trumpu je za ovo potrebna Europa', rekao je jedan od europskih dužnosnika.

Golem rizik od eskalacije

U međuvremenu Velika Britanija, Francuska i Njemačka šalju ratne brodove i druge vojne kapacitete prema Bliskom istoku da bi zaštitile svoje interese, primjerice obranu Cipra nakon što je iranski dron pogodio britansku bazu.

No takva raspoređivanja nose rizik od eskalacije. Čak i snage poslane u 'obrambenu' misiju mogu se naći usred sukoba. 'Tada neće biti ugroženi samo američki ili izraelski životi', upozorio je jedan od europskih diplomata. 'A to je velika odluka.'