U posjetu Hrvatskoj bio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Zajedno s premijerom Andrejem Plenkovićem održao je sastanak s predstavnicima obrambene industrije. U svjetlu globalnih napetosti obrambena industrija jedna je od najbrže rastućih u svijetu, a naše tvrtke razvijaju svoje proizvode koji su prepoznati u zemljama Europske unije i NATO-u, te ulaze u europsku obrambenu elitu. Što sve proizvodimo i nudimo u Otvorenom govore Goran Basarac, predsjednik Uprave državne agencije Alan, Željko Pavlin, predsjednik Uprave HS Produkta, Marko Ćosić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe i Marko Košuljandić iz tvrtke Shadow Nautic
Basarac je zadovoljan današnjim sastankom, u kratkom roku aktivirano je preko 30 tvrtki u hrvatskom obrambenom klasteru.
'Rutte se upoznao s 'kralježnicom' hrvatske obrambene industrije, od AI-ja, kibernetičke sigurnosti, upoznali su se i s nekim novim tvrtkama, nekim novim konceptima, nekakvim novim start-upovima', rekao je. Na pitanje imamo li pokrivene sve vojne segmente, rekao je da u principu imamo, nedostaju nam neke, ali većinu proizvodimo sami.
'Zrakoplovi, helikopteri, rakete srednjeg i dugog dometa trenutačno ne proizvodimo', rekao je, prenosi HRT. Smatra da je Rutte bio impersioniran onime što je vidio.
'Određene tvrtke ovdje već rade sa NATO-om. Znaju postupanje po NATO pravilima i standardima. Imaju NATO NSN brojeve. Znači nije hrvatska obrambena industrija, nešto novo u ovom trenutku s čime se ona upoznaje. Njima treba samo dati jednu priliku, jednu šansu. One su spremne i očekuju poslove, očekuju ugovore koje bi im mogli donijeti nekakvu novu profitabilnost, neka nova tržišta. Zahvalio je uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske i kabinetu ministra obrane da je aktivirao Hrvatski klaster konkurentnosti.
Pavlin je rekao da u Hrvatskoj HS Produkt nema konkurenciju, ali u svijetu imaju.
'U svijetu su 4-5 tvrtki najzastupljenije - njemački Heckler & Koch, češka Zbrojovka, talijanska Berettua, austrijski Glocka te jednu, dvije američke firme kao što su Smith & Wesson i Colt'. Rekao je da je Hrvatska dokazala da, kada god dobije šansu, u pravilu dobije tendere. HS Produktu je glavno tržište u svakom slučaju SAD.
'Hrvatska je u najboljim godinama bila ispod 2% naše ukupne proizvodnje i prodaje, a sad zadnjih 5 godina to je, ja bih rekao, negdje na nivou 0,5%. Zahvaljujući činjenici da je Hrvatska u NATO-u, mi imamo priliku da doista dobijemo neke NATO certifikate koje inače ne bismo mogli dobiti ili bismo puno teže dobili', rekao je.
Nova tržišta
Ćosić rekao je da je Đuro Đaković grupa uspješno završila 2025. godinu, sa pozitivnim očekivanjima i za ovu godinu.
'Đuro Đaković je prije prvenstveno bio dominantan u civilnom sektoru, ali sačuvali smo znanje i kompetencije iz obrambene industrije. Kada se pokazala potreba i potražnja na tržištu, mi smo to prepoznali i aktivno se uključili. Danas bih rekao da su nama ključni partneri u segmentu obrambene industrije kompanije koje su iz EU-a i koje su članice NATO-a'. Kao jedan važan događaj izdvojio je memorandum o razumijevanju sa njemačkom trtkom KNDS kao proizvođača tenkova Leopard.
'Bradley je projekt koji je u tijeku vrlo uspješan. Ono što bih rekao da je i američka strana zadovoljna sa suradnjom s Đurom Đakovićem. Mi vozila isporučujemo u skladu s terminskim planom. Vozila su se pokazala jako dobra. Nama je to vrlo velika prednost. Čak bih rekao da nam otvara nova vrata i nova tržišta, jer se pokazuje potreba za remontom tih vozila i u Ukrajini i van Ukrajine'. Na pitanje je li obrambena industrija glavni prioritet Đure Đakovića, rekao je da s aspekta prihoda još nije.
'I dalje 80% prihoda dolazi iz civilnog sektora. Iako se to naravno mijenja', kazao je.
Izgradnja brodova
Košuljandić iz tvrtke Shadow Nautics, rekao je kako je tvrtku osnovao 2010. godine, sa nepunih 20 godina, a u poslovima su vezanim za jahting, servisiranje, održavanje plovila, brodova i raznih remonta.
'Neki logičan slijed i nastavak toga početnog poslovnog puta bio je da uđemo u najzahtjevniji poslovni proces, a to je proizvodnja. I na tome tragu smo tri godine razvijali, zajedno sa našim inženjerima i cijelim timom, plovilo koje se može koristiti u civilne potrebe, polucivilne potrebe i zadnju inačicu, borbene verzije broda koju smo posljednjih godinu dana razvijali i uložili velike napore i sredstva u tu funkciju broda'. Do sada su izgradili pet brodova.
'Imamo dva broda koja smo napravili, no još uvijek ih nismo plasirali, jer princip rada našeg plovila je identičan trup, samo ovisi o dogradnji i u koju svrhu će taj brod biti napravljen. Najviše težimo da plovilo opremimo prema onome što naš krajnji korisnik stvarno želi, a ne što mi nudimo kao neki koncept. Korisnici njihovih plovila nevezano za civilstvo, uz Republiku Hrvatsku koja je putem Ministarstva poljoprivrede i EU-a nabavila ovih šest plovila na europskom natječaju, sada bi trebalo biti jedno francusko brodogradilište, koje bi krajnjem korisniku isporučilo ta plovila sa određenim nadogradnjama. Zbog ugovora o tajnosti ne smijemo govoriti na koji je taj krajnji korisnik', rekao je Košuljandić.
Basarac: Jačanje kapaciteta ključ ulaska hrvatskih tvrtki u NATO i EU nabave
Basarac naglašava da je za sudjelovanje u NATO i EU zajedničkim nabavama ključno da tvrtke najprije razviju vlastite proizvodne kapacitete, osiguraju kontinuitet i zadovolje stroge standarde i certifikate. Tek nakon toga mogu koristiti potporne mehanizme poput ministarstava, klastera obrambene industrije i Agencije ALAN, koja kroz G2G suradnju pomaže u plasmanu hrvatskih proizvoda te povezivanju tvrtki s NATO-om i institucijama EU-a.
'Nekad imate pozicije da se možda nudi nešto što nije ovako na radaru naše obrambene industrije ili na radaru naših kupaca i tu ja koristim bazu klastera da dobijem podatke o novim tvrtkama iz područja recimo umjetne inteligencije, iz područja kibernetičke sigurnosti. Vidim Končara u području i kibernetičke sigurnosti, i elektronskog ratovanja, pa i protudronske zaštite. To je naša jako dobra tvrtka', rekao je.
Utjecaj geopolitičkih okolnosti
Pavlin ističe da geopolitičke okolnosti snažno utječu na planiranje proizvodnje u obrambenoj industriji. Osim predvidivih narudžbi, presudni su poremećaji u lancima opskrbe, carine i ograničenja prema pojedinim zemljama. Europa se pritom sve više okreće nabavi naoružanja unutar EU-a, za razliku od ranije prakse. Pavlin upozorava da trgovina s Amerikom slabi, a ključni problem su poremećaji u lancima opskrbe. Europa ovisi o Kini za ključne sirovine poput magneta, baruta i raketnih goriva. Zbog promijenjene geopolitike tvrtke moraju tražiti sigurnije, lokalnije dobavljače.