U početku se činilo da su hrvatski građani, prema reakcijama u domaćem tisku i eteru, pretežno uznemireni i čak uvrijeđeni određenim procjenama o njihovoj zemlji. Tako je, između ostalih karakteristika, na više mjesta navedeno da je riječ o ambijentu uvelike konzervativnom, ksenofobnom i homofobnom, te s puno korupcije, podsjeća Deutsche Welle

Pokazat će se, međutim, da građani Hrvatske ipak nisu tako jednoznačno lišeni sposobnosti i volje da kritički sagledaju vlastito društvo i sebe. Kao što se moglo čuti i u jednoj anketi prolaznika na splitskim ulicama, mnogi smatraju da su rečeni strogi osvrti u inozemnim medijima itekako opravdani i realni. Drugi, pak, u prvi će plan staviti subjektivnost dijela tih istih medija koji baš i nisu uvijek kadri biti jednako analitični prema sebi i svojoj društvenoj sredini. I bit će u pravu – dovoljno je spomenuti, primjerice, notorni tabloid Bild.

'Nažalost, vrlo je lagano kroz paušalne medijske istupe prezentirati bijelo-crne 'za' ili 'protiv' stavove', smatra Ivan Đikić, proslavljeni hrvatski znanstvenik u Njemačkoj, koji dosta surađuje i s brojnim svojim kolegama u Hrvatskoj.

'Hrvatska doprinosi Uniji prednostima poput kvalitetnih stručnjaka, dobro obrazovane radne snage, geopolitičkog položaja, prirodnih i kulturnih vrednota', navodi Đikić. Ali, on također ističe da se vjerodostojna slika Hrvatske u svijetu najbolje gradi otvorenom komunikacijom i suradnjom s tim svijetom. Brojni hrvatski građani već su pokazali kako to činiti, no to valja unapređivati i ubuduće, učvršćujući vrijednosti zajedničkog života u EU.

'Ponajprije mislim na solidarnost, demokraciju i prihvaćanje razlika među građanima, kao veliko bogatstvo EU-a', poantira Đikić.

Srđan Dvornik, civilni aktivist i publicist, te nekadašnji voditelj ureda Heinrich Böll Stiftunga u Zagrebu, smatra da osvrti stranih medija ipak dobro pogađaju bit stanja u Hrvatskoj danas: 'Prošli smo prvi razred s pet, donijeli smo promjene u normativnom i formalnom smislu, ali ćemo kao društvo morati potvrditi da uistinu želimo provoditi vladavinu prava'. Jer, za strahovati je, po njegovim riječima, da te promjene ne sežu puno dublje od površine.

Dvornikova kritika odnosi se jednako i na korupciju i na pojedine nacionalističke ili rasističke niske strasti. Problem je i u prevlasti političke elite koja najvećim dijelom kontrolira zemlju, dok nema demokratskog pluralizma snaga u društvu, pa je zemlja i sistemski korumpirana, a ne tek incidentno. Dvornik stoga dodaje kako je možda i točna procjena da Hrvatska prebrzo ulazi u EU, premda je dobra strana toga što će hrvatsko društvo time biti prisiljeno na pridržavanje boljih normi.

'Nipošto ne smijemo izlaz tražiti u marketingu i face-liftingu, nego se suočiti s istinom. Još ne znamo što znači živjeti s puno imigranata, recimo, a to bismo uskoro mogli iskusiti', rekao je Srđan Dvornik za DW, ironično domećući kako mi sasvim dobro poznajemo 'naš stari dobri šovinizam'. Ipak, zaključuje Dvornik, bolja je i ta neizvjesnost pred iskušenjem, negoli ikakvo moguće zatvaranje u svoje malo, prljavo dvorište.

Cijeli članak možete pročitati ovdje