Isto kao i prije 12 godina, Zagreb grije vruće srpanjsko sunce. Svi oni koji se nalaze na trgovima i ulicama skrivaju se u hlad, a na glavnom gradskom trgu u prolazu se mogu čuti razni strani jezici, od engleskog do korejskog. Istog se dana 2013. na istom mjestu čula Beethovenova 'Oda radosti', službena himna Europske unije. S hotela Dubrovnik spustila se plava zastava s 12 zlatnih zvijezda koje simboliziraju jedinstvo, solidarnost i harmoniju među europskim narodima. Uz slavlje i u ostalim našim gradovima, Hrvatska je postala 28. članica Unije nakon više od 10 godina ispunjavanja uvjeta i usklađivanja s europskim standardima.

Formalno su pregovori počeli 2001., kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatska je radila na ispunjavanju uvjeta puno desetljeće, dakle do 2011., kada je potpisan Ugovor o pristupanju. Jadranka Kosor, tadašnja premijerka koja je radila na deblokadi pregovora, tim je povodom rekla: 'Hrvatska se danas vraća kući, vraća u zajednicu europskih naroda. Srce mi je puno radosti'.

Ništa novo na Balkanu

Građanima koje smo zaustavili na ulici srce nije puno radosti. Sentiment je uglavnom negativan, ali nitko nije izričito protiv članstva, baš kao što nitko nije oduševljen njime.

'Očekivala sam da će stati krađe, ali nisu. I dalje vidimo korupciju', rekla je Irena.

Ipak, uočila je i neke pozitivne strane članstva u Uniji: 'Ono dobro što vidim je da se više poštuju zakoni. Isto tako su se mijenjali dokumenti pa smo dobili elektroničke osobne iskaznice, granice su otvorenije', zaključila je.

Pomorac Miro također se nadao smanjenju korupcije.

'Mislio sam da će se članstvom smanjiti krađa, ali vidimo po aferama da se to još događa', kazao je.

Smatra da je mladima lakše i govori da njegovo dvoje djece ne živi u Hrvatskoj, nego u Sloveniji i Nizozemskoj, jer ovdje nisu imali priliku zaposliti se u svojoj struci, dodajući da mu je kći, po struci fizioterapeutkinja, dobila šest ponuda za zaposlenje u jednom danu u inozemstvu.

Gordana pak misli da je Europska unija 'hrpa birokrata' i da to 'nije ono što smo očekivali, pogotovo otkad smo uveli euro. Sve je poskupjelo', kaže.

Euro je uveden 1. siječnja 2023. i tako je hrvatska kuna zamijenjena eurom. Time je Hrvatska postala 20. zemlja u kojoj je euro službena valuta. Međutim nemaju ga sve države članice. Velika Britanija, koja je Brexitom izašla iz Unije, zadržala je svoju funtu, Poljska svoj zlot, a Mađarska forinte.

'Samo da je mladima bolje'

Za razliku od Gordane, umirovljenica Vesnica ne vidi ništa loše u Europskoj uniji.

'Mladima je puno bolje, a ja sam u mirovini, pa me nije ni briga. Bitno je da se mladima otvaraju prilike. Granice su otvorene, tržište rada je veće. A što se tiče eura, tko je imao kune, ima i euro. Samo da je mladima bolje', rekla je.

Jače smo se integrirali u Uniju prije dvije i pol godine, kada je ministar vanjskih poslova Davor Božinović na Bregani rekao: 'Otvorili smo vrata Europi bez granica.'

Tada su se podignule rampe s obje strane i Hrvatska je 1. siječnja 2023. službeno postala dio šengenskog prostora, pokrenutog 1985. Bio je to međuvladin projekt pet država članica EU-a, Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga, te se postupno proširio postavši područje slobodnog putovanja. Inače, Schengen je ime malog sela u Luksemburgu na granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem je potpisan sporazum.

Iduća umirovljenica koju smo susreli ne dijeli optimistično mišljenje s Vesnicom.

'Više od 30 godinama smo samostalni, 12 godina smo u Europskoj uniji, ali ne vidim ništa posebno pozitivno ni negativno. Ja sam u mirovini, pa mi je sve isto', ispričala je.

Stroži zakoni, ali i nedostatak autonomije?

Tatjana, pravnica po struci, primijetila je da se više radi po zakonu.

'Sve je puno strože, pogotovo što se tiče pranja novca u bankama. To se više ne može raditi kao što se prije radilo. Pozitivne stvari su i Schengen i lakše putovanje', rekla je Tatjana.

Na internetskoj stranici Sabora stoji naznačeno da 'Hrvatska, kao država članica Europske unije, ima obvezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Europska pravna stečevina kontinuirano se razvija, stoga se i nacionalni propisi moraju s njom stalno usklađivati.'

Međutim Ivana smatra da 'nemamo autonomiju i sve radimo prema njihovim pravilima. To se vidjelo u koroni i lockdownu'.

'Sve je poskupjelo, većina ljudi živi lošije. Zagreb je postao ogromno selo, ruševina od grada. Kamo god kreneš, ne znaš gdje ćeš propasti, a da ne govorim o smeću', rekla je Gordana.

Na pitanje misli li da Europska unija utječe na gradske probleme, kratko je odgovorila: 'Očito ne utječe i u tome je problem.'

Inače, Hrvatskoj je temeljem zahtjeva Vlade odobreno ukupno milijardu i tri milijuna eura pomoći iz europskog Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih potresom. Rok za korištenje sredstava bio je 30. lipnja 2023., a 21 dan ranije država je iskoristila alokacije za zagrebački i petrinjski potres te su zaprimljeni zahtjevi za nadoknadu sredstava u iznosu od 1,1 milijarde eura.

Hrvatske građane koje smo upitali za njihovo mišljenje u ovih 12 godina Europska unija nije uspjela impresionirati. Korupcija je, prema njihovim riječima, i dalje velik problem, a na sam spomen uvođenja eura kreće uzdisanje. Možda promijene mišljenje u sljedećih 12 godina.