U radni posjet Hrvatskoj stiže glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, u trenutku kad SAD svojim potezima narušava stabilnost Saveza, Rusija još uvijek ratuje u Ukrajini, a na Balkanu postoje brojna žarišta nestabilnosti
Donald Trump ponovno je uzburkao duhove u NATO-u svojom željom da SAD-u pripoji Grenland, jedan od tri teritorija Kraljevine Danske s djelomičnom autonomijom. Za to vrijeme, glavni tajnik sjevernoatlantskog vojno-obrambenog saveza, Mark Rutte dolazi u Hrvatsku.
Najprije će se sastati s premijerom Andrejem Plenkovićem u vojarni "Pukovnik Marko Živković" na Plesu gdje će obići avione Rafale, besposadne letjelice Bayraktar i helikoptere UH-60M Black Hawk. Potom će se sastati i s predsjednikom i vrhovnim zapovjednikom Oružanih snaga RH Zoranom Milanovićem.
Državni tajnik u Ministarstvu obrane, Branko Hrg rekao je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" da je i Hrvatska došla na red u obilasku svih članica NATO-a. Ipak, naglasio je da nije riječ o protokolarnom susretu, već o sastanku na kojem će se raspravljati o važnim pitanjima.
"Cilj je da se Hrvatska i predstavi i kaže što sve čini kao članica NATO-a, što sve čini u sigurnosnom aspektu, o aktivnostima koje provodi kao država članica. Sigurno da će biti govora i o Ukrajini, bit će govora, naravno, i o geopolitičkoj sigurnosnoj situaciji u ovom dijelu Europe, gdje Hrvatska želi biti jedan od bitnijih čimbenika i faktora stabilnosti i sigurnosti", rekao je Hrg.
vezane vijesti
(Ne)stabilnost i (ne)sigurnost
Upravo se o faktorima stabilnosti i sigurnosti u posljednje vrijeme često raspravlja, jer trenutna američka politika stvara probleme unutar NATO-a, pa se često postavljaju pitanja moguće transformacije, pa čak i raspada tog Saveza. Docentica sa Sveučilišta Libertas, Jadranka Polović, podsjetila je da se članak 5 ugovora o NATO-u koristio samo jednom i to nakon terorističkog napada u SAD-u 2001. godine.
"Što bi bilo danas, to ostaje za vidjeti, međutim činjenica je da živimo u nekakvim stvarno izuzetnim vremenima, ja bih rekla, ne raspada svjetskog poretka, nego poretka koji je već rastučen. Vremena u kojima smo se probudili 2026. jesu iznimno opasna i sigurno će zahtijevati promjenu i uloge i identiteta NATO-a, kao i niza drugih međunarodnih organizacija", poručila je Polović i dodala da sve podsjeća na razdoblje između dva svjetska rata kad su velike sile anektirale i agresijom upale u niz država bez reakcije Lige naroda, tadašnjeg pandana UN-a.
Unatoč američkim pretenzijama na Grenland, NATO strahuje od mogućeg upada Rusije u baltičke zemlje. Bivši veleposlanik RH u Moskvi, Božo Kovačević, smatra da je potpuno nerazumno otvarati novi front kad se pokazalo da Rusi ne mogu izaći na kraj s Ukrajinom.
"Ključni problem NATO saveza je taj članak 5 koji se svodi na to je li Amerika spremna intervenirati ili nije", rekao je, dodajući kako mu se čini da Trumpova Amerika nije spremna reagirati u interesu NATO-a već samo u svom interesu.
Neoimperijalizam i neofeudalizam
Polović ističe da je Trump zaoštrio odnose, iako je NATO imao problema i s prethodnom američkom administracijom. Što se tiče Grenlanda, ocijenila je da se radi o američkom neoimperijalizmu, dok se u odnosu na globalni jug provodi neofeudalizam.
Kovačević je ustvrdio da je NATO posljednje utočište za istočnoeuropske zemlje koje su, podsjetio je, primorale SAD u vrijeme Billa Clintona da se krene u proširenje, iako to nije bio američki plan.
"Vrlo vjerojatno do onakvog razvoja događaja na tlu bivše Jugoslavije ne bi došlo da su Slovenija i Hrvatska odmah primljene u NATO", rekao je Kovačević.
Što se tiče Rusije, istaknuo je da odnosa između EU i njih gotovo i nema, jer su "nesposobni europski lideri dopustili da Amerika u potpunosti definira ciljeve vanjske i sigurnosne politike Europe".
Žarišta u regiji
Hrg je poručio da Hrvatska nema alternative osim europske zajednice te je ustvrdio da smo zapustili opremanje vojske. U tom kontekstu, Polović je upozorila i na žarišta u regiji, napose BiH, odnose Srbije i Kosova, ali i situaciju u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
"Naše susjedstvo definitivno je vrlo izazovno i to je nešto o čemu bi Hrvatska itekako trebala voditi računa", istaknula je.
Kovačević je, pak, zaključio da su velike sile koje su bile angažirane na uspostavi mira na Balkanu danas na suprotstavljenim stranama.
